Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz romana „Tetovažer iz Aušvica“

Nerado čitam dela fikcije koja se bave Holokaustom. Nije da mi je teško da čitam o tome, već me brine to što fikcijski opisi rizikuju da trivijalizuju ovo užasno poglavlje ljudske istorije ako se ne urade kako treba.

„Tetovažer iz Aušvica“ se čita kao fikcija, ali je roman zasnovan na intervjuima koje je spisateljica održavala tokom tri godine sa glavnim junakom, Lalijeom Sokolovim, u poznom dobu Lalijevog života. Kao Jevrejin koji je transportovan iz Slovačke u Aušvic, Lali je preživeo skoro tri godine u logoru pre nego što se rat završio. Većinu tog vremena zadatak mu je bio da tetovira brojeve na rukama Jevreja koji su dovedeni u logor. Ovim je imao pomalo povlašćen položaj po pitanju hrane i smeštaja, a takođe mu je bilo dozvoljeno da se malo slobodnije kreće, pa je bio u mogućnosti da razvije vezu sa zatvorenicom Gitom, koja je takođe preživela Aušvic. Venčali su se posle rata.

Lali je pristao da ispriča svoju priču uz upozorenje da ga ne osuđuje dok ne čuje celu priču. I ovo ukazuje na jezgro Lalijeve priče. Šta je potrebno da bi se preživelo na mestu poput Aušvica? A onda, kako rezonovati, kako odagnati krivicu za to što je preživeo kada ih je toliko umrlo?

Na kraju, iako je zasnovana na istinitim istorijskim događajima, „Tetovažer iz Aušvica“ se čita kao delo fikcije. To je Lalijevo sećanje na život tokom Drugog svetskog rata, onako kako ga je ispričao samom sebi. Čita se kao fikcija jer Lali u izvesnim trenucima deluje romantizovano ili doterano. Užasi su tamo, ali Lalijev jak karakter i instinkt za preživljavanje deluju veći od života.

Drago mi je što znam da su uspeli da nađu smisla za svoja užasna iskustva i da srećno žive dugo nakon Holokausta. Njihova priča je vredna čitanja.

Izvor: Goodreads
Prevod: Đorđe Radusinov

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844