Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz romana Tonija Parsonsa, „Poslednja žrtva“

Sećam se da sam pre nekoliko godina na Sajmu knjiga pričala sa Tonijem Parsonsom o Beogradu i Srbiji i da mi je, u jednom trenutku, rekao da planira da u svoj roman o detektivu Maksu Vulfu ubaci i neki srpski lik. Sa podozrenjem sam ga pitala da li će i taj da bude neki krimos (i već sam bila spremna da se objašnjavam i kao Kalimero vičem „nepravda“) na šta se Parsons slatko nasmejao i kratko rekao: „Obećavam - neće“.

Održao je obećanje i u svom novom romanu, četvrtom iz serijala romana o londonskom detektivu Vulfu koji je nedavno objavila beogradska Laguna, ima ih čak tri i niko od njih nije krimos niti zločinac. Osvežavajuće, i nekako mi je zbog toga „Poslednja žrtva“ još milija i bolja. A objektivno govoreći, u pitanju je dobar, uzbudljiv roman koji se lako i brzo čita i koji je nešto najpribližnije onim starim detektivskim pričama sa Semom Spejdom ili Filipom Marlouom.

U Kineskoj četvrti, londonska policija pronalazi hladnjaču sa telima dvanaest smrznutih devojaka, ilegalnih imigrantkinja koje su u Britaniju došle u potrazi za boljim životom.  U kamionu je, međutim, pronađeno 13 pasoša. Gde je nestala jedna devojka? Potraga za devojkom Maksa Vulfa vodi u mračni svet trgovine ljudima, migracija, ropstva i prostitucije. U kriminalni svet toliko različit od doba vladavine čuvene braće Krej, Ričardson i Vorbojs – sa kojima se Vulf ponovo sreće.

Parsons je novinar, a stare navike teško umiru, i on i dalje ima oštro oko za društvene trendove i probleme, za društvo i svet koji se ubrzano menjaju. Pitanje ilegalnih migranata na koje smo i pored svih tužnih i užasnih slika (sećate li se trogodišnjeg dečačića iz Sirije koji se udavio nadomak Grčke?) zaboravili, ovde nas udara snažno i bez zadrške. Svi njihovi snovi, nadanja da će imati bolji život, da će ga pružiti svojim porodicama, nestaju u hladnjači ili u nekoj rupi od kafane pored puta. A Parsons nam isto tako direktno prenosi i osećanja i interese starosedelaca, kriminalaca, vladinih službi i nevladinih organizacija koje su nemoćne pred tolikim talasom očajnika koji beže od smrti i bede u isto tako neizvesnu budućnost.

„Poslednja žrtva“ je meni najbolji Parsonsov roman, uključujući i njegove ranije „dečačke“ knjige. Direktan, kratak, brz i napet, bez suvišnih detalja, rasplinjavanja, sa likovima koji nisu dvodimenzionalne karikature i hodajući klišei. A tu su i dva predivna psa. Preporuka!  

Autor: Ksenija Prodanović
Izvor: nedeljnik.rs

Autor: Toni Parsons

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Toni Parsons

Toni Parsons

Toni Parsons je rođen u siromašnoj porodici u londonskom Ist Endu. Kada mu je bilo dvadeset godina zaposlio se u fabrici za proizvodnju džina. Potom je postao muzički novinar i pratio je eksploziju panka i novog talasa. Tokom sedamdesetih bio je muzički kritičar u NME, jednom od najuticajnijih muzičkih listova u Britaniji. Njegovi intervjui s grupama kao što su The Clash, Sex Pistols, Blondie, Talking Heads i Ramones načinili su ga kultnom figurom među mladima Engleske. Parsons je dobijao nagrade za svoj novinarski rad u listovima GQ i Elle tokom osamdesetih. Devedesetih je postao jedan od najpoznatijih televizijskih komentatora u emisiji BBC-ja Late Review. Nakon razvoda od prve žene dodeljeno mu je starateljstvo nad njihovim četvorogodišnjim sinom. Parsons je sin bivšeg marinca kojem je dodeljen Orden za izuzetnu službu tokom Drugog svetskog rata, što je drugo po važnosti odlikovanje u britanskoj vojsci. Ta dva odnosa – sa sinom koga je sam podizao i sa pokojnim ocem koga je obožavao – čine okosnicu i srž njegovog prvog romana Čovek i dečak koji je doživeo ogroman uspeh u Engleskoj i samo za prva dva meseca prodat je u tiražu od 750.000 primeraka. Parsons je jedan od najpoznatijih pisaca u Engleskoj. Jedan po jedan je njegov prvi triler kojim je započeo serijal romana o detektivu Maksu Vulfu.

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844