Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz romana „Vreme vlasti I“: Vek obestiđenih

Kao srpski vojnik, Ivan Katić robijao je u austrougarskom logoru, kao komunista robijao je u zatvoru Kraljevine Jugoslavije, kao srpski komunista robijao je u nemačkom nacističkom logoru – a nije mogao da pobegne ni od zlosrećne sudbine da u jugoslovenskom komunizmu bude zatočen pod optužbom da je staljinista.

Od Đačkog bataljona do Golog otoka – tako je Dobrica Ćosić zamislio životni put junaka koji je primer suvišnog i nesrećog čoveka jednog doba, i to onog doba koje je trebalo da bude njegovo.

Pošto radnja romana „Vreme vlasti“ počinje neposredno nakon partizanskog oslobođenja Beograda od nacističke okupacije, a završava se petnaest godina kasnije, moglo bi se pomisliti da će dominantna tema biti fenomen totalitarne vlasti kao svesne izdaje izvornih ideala i ideologije.

Međutim, iako je Ćosić dao i profil čoveka koji je najednom dobio moć da odlučuje o tuđim životima, a naročito o smrtima, u prvom planu su sudbine dvoje Katića, kojima je tragična krivica to što su ostali kao spone između dvaju vremena i dvaju naraštaja, onog što je na istorijskoj pozornici poražen i onog što se tek ustoličuje.

Zato se represija tek formiranog diktatorskog režima prvenstveno daje iz ugla žrtava, a najveći deo romana posvećen je zloglasnom ostrvskom logoru koji je ostao najmračniji simbol komunističke Jugoslavije.

Živeći u veku obestiđenih ljudi, Milena i Ivan Katić, ćerka i sin uglednog političara Vukašina Katića, nisu izopšteni samo iz društva i državnog sistema nego i iz svojih porodica, pa zato deluju kao poslednji izdanci starih Katića koji se još uvek drže za svoje prerovske korene, dok je naredna generacija potpuno uklopljena u vreme i sistem koji forsiraju ideju da sve iznova počinje i da sve nepoželjne veze sa precima treba pokidati.

Ćosić se donekle poigrao fikcijom tako što je i sebe uveo u radnju, doduše kao neimenovanog pisca, pa ne samo što lično upoznaje potomke Aćima Katića nego daje priliku svojim junacima da progovore o njegovim knjigama – dakle, o onim knjigama u kojima kao likovi učestvuju.

Pišući o novim generacijama Katića, Ćosić se neprestano vraća i junacima svojih ranijih dela, a pritom nagoveštava koji će od Katića biti glavni junak narednog romana, tako da se i kroz raspon pripovedanja potvrđuje misao o relativnosti početka i kraja.

A dopustivši svojim junacima da daju sopstveni sud o knjigama u kojima se sami pojavljuju, Ćosić donekle preispituje sebe onako kako Ivan Katić kroz usputne zapise i beleške preispituje svoju ideologiju, jer koliko god da se obraća drugima, pisac se sve vreme obraća i sebi.

Nije neobično da autor u toku samog stvaranja romana počne da gubi vlast nad svojim junacima i da mu fiktivne biografije koje je unapred zamislio krenu u neplaniranom smeru, pa je Ćosić i u tom pogledu načinio zanimljiv korak dopustivši likovima da vode radnju pred očima pisca.

I kao što počinju da žive nezavisno od pisca koji je već zamislio njihovu sudbinu, dvoje glavnih likova, ne samo svojim životima nego i pomoću sopstvenih smrti, izmiču moći vlastodržaca, dokazujući da čak ni neograničena politička vlast ne može upravljati tako snažnim karakterima.

Roman počinje rečenicom da se ne zna kraj onome čemu se ne zna početak, a završava se zaključkom da je odavno svemu kraj – i upravo se zbog takve prividne kontradiktornosti prva knjiga „Vremena vlasti“ završila mnogo pre svoje poslednje stranice, a opet, i pre takvog završetka, kao da je već bila započeta druga knjiga, jer jedino tako nisu pokidane veze između prvobitnih korena i novih vremena.

Autor: Dušan Milijić

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844