Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz romana „Život pre čoveka“: Ljudi kao dinosaurusi

Verovatno se njen novčanik i račun u banci neće složiti sa mnom, ali malo mi je, u najmanju ruku, degradirajuće što će jednu od najznačajnijih književnica današnjice do kraja života (a i posle) u javnosti predstavljati kao osobu na osnovu čije knjige je snimljena jedna isforsirana, na silu urađena i, pre svega, užasno dosadna serija. Gotovo kao da Andrića predstavite kao onoga po čijem delu je, 1984. godine, RTB snimio televizijski film „Prokleta avlija“.

Margaret Atvud je za ljubitelje dobre pisane reči postojala i pre nego, kao što će postojati i nakon što je HBO odlučio da adaptira njenu knjigu „Sluškinjina priča“.

Možda su joj učinili i neku vrstu medveđe usluge. Sada će ljudi poželeti da se upoznaju sa njenim delom, pre svega, kroz ovaj roman. A on je sasvim prosečan. Dobar, ali ne i izuzetan. Ljudi će, ohrabreni kampanjom i famom oko serije, očekivati previše, te će se u toj meri i razočarati i odustati od daljeg putovanja kroz književno stvaralaštvo ove izuzetne kanadske književnice. To bi, tek, bila šteta. Jer Atvudova ima šta da ponudi ljubiteljima dobre pisane reči.

Njen najnoviji roman „Život pre čoveka“ (Laguna, prevod Aleksandra Čabraja), na primer. Na koricama domaćeg (a najverovatnije je to slučaj i kada su izdanja na drugim jezicima u pitanju), stoji da je u pitanju „… autorka bestselera Sluškinjina priča“. Dobro. Ukapirali smo. Sada nas pustite da uživamo u nečemu što je zaista dobro. A takav je „Život pre čoveka“. Zaista dobar.

Atvudova nas u ovom romanu vodi u Kvebek iz, sada davne, 1976. godine. Godina koja je sada već davna praistorija. Doba jure, dinosaurusa, da se izrazim u duhu same priče. Jer priča se bavi životima upravo njih. Dinosaurusa u ljudskom obliku.

Junaci priče Elizabeta, Nejt, Lašja su upravo to. Ne samo da su zaposleni u Prirodnjačkom muzeju gde su okruženi stvarima iz prošlosti, već su i van muzeja okruženi vrednostima iz prošlosti.

Iako se onaj talas društvenih i civilizacijskih promena za koji je Hanter S. Tompson u svom delu „Paranoja u Las Vegasu“ rekao da se zakucao u nacistički Las Vegas i nestao, nešto se ipak promenilo. Makar poneseno plimom tog talasa, društvo je polako počelo da se menja. Društvo poznih sedamdesetih godina minulog veka već se mnogo razlikovalo od onog samo deceniju ranije.

Sve je to uticalo i na tradicionalno shvatanje porodice koja više nije morala da opstane u svom krutom i unapred zadatom okviru. Kao još jedan društveni konstrukt, u društvu koje se menja, i porodica je morala da se menja.

Samo je Elizabeti, Nejtu i Lašji malo neprijatno da to prihvate. Oni održavaju, makar, privid, ljušturu, starih oblika ponašanja. Poput onih fosila kojima su okruženi, tako su i oni okamenjeni u jednom vremenu. Vremenu koje više ne postoji.

Atvudova ih u svom romanu suočava sa stvarnošću. Prepušta ih novoj klimi. I rezultat koji dobijamo je veoma zanimljiv. I neizmerno zabavan.

U pitanju je kaleidoskop intimnih drama pojedinaca koji se nekako ne snalaze u novom svetu. A moraju, ako žele da (pre)žive u njemu.

Margaret Atvud se na veoma duhovit i zabavan način bavi pojedincima uhvaćenim u vrtlogu društvenih promena. Takođe se, kroz ovu osnovnu priču, bavi i problemom rasizma, mizoginije, nacionalizma, antisemitizma koji opstaju kao dominantno, i najteže promenjivo, nasleđe prethodnih generacija.

„Život pre čoveka“ je mnogo više od priče o ljubavnom trouglu. U pitanju je univerzalna priča o društvenom progresu i civilizacijskim promenama koje zahvataju celokupne zajednice i uticajima na pojedince.

Ova knjiga je mnogo bolji izbor za nedeljna popodneva od one serije sa kojom smo započeli priču.

Autor: Milan Aranđelović
Izvor: bookvar.rs

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844