Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz romana „Život pre čoveka“ Margaret Atvud

Roman „Život pre čoveka“ književnice Margaret Atvud potresno je štivo. Predivno je napisan i maštovito osmišljen. Pravo je zadovoljstvo čitati ovakvu prozu koja pruža uvid u ovakve junake i život sedemadesetih godina u Torontu. Ono što uznemiruje u ovoj priči o složenom ljubavnom trouglu jeste to što se čini da su ti ljudi zarobljenici neizbežne sudbine. Premda je njihov ljubavni trougao pre dvanestougao. Čini se i da su veoma posvećeni dostizanju onoga što im je dostupno. Oni pokušavaju da se ratosiljaju sopstvenih ograničenja, ali im nema spasa jer iznova ponavljaju iste greške. Postoji nešto što bi verovatno moglo da razbije začarani krug, ali to nešto je izvan granica mašte svih junaka. A svaki iskorak od onoga što je očevidno neizbežno, zasigurno bi samo stvorio okolnosti koje bi potvrdile obrzac.

Lašja je u vezi sa Vilijamom, ali gaji i ljubav prema fosilima. Ponekad meša prioritete. Njih dvoje nisu u braku. To može ali ni ne mora biti od važnosti, u zavisnosti od vaših ličnih stavova o slobodi i savremenom pristupu vezama. Zapravo, Lašja je u braku sa svojom profesijom, s obzirom na to da radi u paleontološkom odeljenju muzeja, uz još neke osobe koje su upletene u priču. Lašja je tanana, vitka i malih grudi, mada što se tiče inteligencije spada u tešku kategoriju, a moglo bi se reći i da nije toliko fizički nejaka kada se na nešto namerači.

Elizabet je udata za Nejta. Imaju dvoje dece, a njihova veza je ono što se tada zvalo „otvorenom“, dok je u stvarnosti „otvorena“ koliko i zatvorena tajna vrata. Otvorenost kod njih podrazumeva da otvoreno lažu o tome koliko jedno drugo obmanjuju.

U prvi mah, Elizabet deluje kao osoba koja je veoma sigurna u sebe. Deluje kao neko ko želi o svemu da vodi glavnu reč, ali često ne samo da ostaje bez municije, već sama postaje meta. Kada sagledamo sve njene afere – od kojih je većina završena – i njeno nesrećno detinjstvo uz zahtevnu sestru i pomajku po imenu tetka Mjurijel, možemo raščlaniti mijazmu u njenoj glavi, taj nered koji očito želi da se iznova ispolji u svim aspektima njenog života.

Nejt, Elizabetin muž kog krasi tako prefinjeno ime, ponekad je nezgrapan, budalast, nespretan i nesposoban. Nasuprot tome, ponekad zna tačno šta da radi sa veštinama koje poseduje i da odradi sve što treba, na zadovoljstvo svih uključenih. On ostavlja utisak muškarca koji zavlači žene. Lašja mu je poslednja u nizu, u trenutku kada je to vrlo neprimereno i bezosećajno, jer je čovek koga je Elizabet nedavno odbila, Kris, to prihvatio tako što je sebi razneo mozak sačmarom. Priča koju svi dobro znamo...

Životi ovih likova kao da se smenjuju između mučenja i mazohizma. I njima to izgleda odgovara. Kao da je svrha postojanja traženje zadovoljstva kako bi se nanosio bol sebi i drugima. Elizabetina i Nejtova deca će to ponavljati kada odrastu, jer će samo za to i znati. I naposletku će naravno biti osuđeni na život na margini.

Lašija voli da joj je sve popisano, uredno označeno i zavedeno za ubuduće. To se toliko kosi sa životima ovih likova da postaje čak i smešno.

„Život pre čoveka“ je zaista maštovit naslov. Može da se odnosi na Lašijine fosile dinosaurusa. Može da se odnosi na žene, koje su možda stvarno zamislile život pre nego što su srele svoje muškarce. Možda je to samo običan ljudski život, u celini, predočen nama, svima.

Kakva god da je konotacija, „Život pre čoveka“ istovremeno intrigira, uzbuđuje i prosvetljuje. Opažanja Margaret Atvud i sposobnost da opiše ljudska stanja jednom frazom su neverovatni. Ima tu i malo podsmeha, nagoveštaj da ovi ljudi možda nisu najgori neprijatelji samo sebi, već i svima ostalima. Možda je „Život pre čoveka“ bio relativno povlašćeno stanje. Ne bismo znali, naravno, jer smo postali to što jesmo. Sve ostalo su fosili.

Izvor: Goodreads
Prevod: Aleksandra Branković/ Đorđe Radusin

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844