Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz zbirke kratkih priča „O stvarima“: Čudesni književni inventar

Zbog neobičnog suglasničkog sklopa, ime Kestutis Kasparavićus može nas, kad se prvi put sa njim susretnemo, podsetiti na neku magičnu formulu kojom se otvaraju besputni predeli ili brzalicu koja se završava detinjim neobuzdanim kikotom. Može nam se učiniti da se na njega odaziva kakav čudovišni junak u čijem se životopisu, prepunom obrta, uživa bez predaha. A reč je, zapravo, o imenu autora jednog samosvojnog i inspirativnog književnog opusa za decu, koji je priznat i nagrađivan u čitavom svetu.

Kestutis Kasparavićus (1954), svestrani litvanski umetnik, pišući i ilustrujući svoja književna ostvarenja namenjena najmlađim čitaocima, stvorio je nepretenciozan, ali opčinjavajući literarni svet. Zahvaljujući prevodu Vaide Divjaković, nedavno su i ovdašnji čitaoci dobili jedinstvenu priliku da zavire u njega. Naime, uz podršku Litvanskog instituta kulture, u izdanju Izdavačke kuče Laguna, objavljena je knjiga kratkih priča ovog autora naslovljena „O stvarima“. Čine je dvadeset četiri duhovita i lucidna kratka prozna ostvarenja, koje je iz svojih zbirki naslovljenjih „Glupe priče“ i „Kratke priče“, odabrao sam autor. Svaki tekst prati ilustracija rađena u akvarelu, bogata detaljima koji kao da se, sami od sebe, beskrajno umnožavaju na stranici u koju smo zagledani.

U Predgovoru koji prethodi ovom izboru pisac ističe: „Ova knjiga je kao skromno izvinjenje svim onim ljupkim stvarima koje me okružuju i prema kojima sam nekad bio nepravedan ili ih uvredio. Takođe, knjiga govori o našoj kući, koju mnogo volim. U toj kući, dok sam sedeo za svojim tihim radnim stolom i uz pomoć našeg psa, koji je dremao ispod njega, nastala je ova knjiga.“

Personifikujući predmete koje svakodnevno upotrebljavamo (pribor za jelo, knjige, lopte, slavinu, posuđe, trpezarijske stolice, televizor, džepni nožić, jastuk, četkicu za zube...), Kasparavićus uspeva da nas, poput Duška Radovića, podseti šta sve deca mogu da prepoznaju u predmetima koje odrasli ljudi najčešće doživljavaju kao banalne i nedostojne pažnje.

Lucidnim oživljavanjem pojedinih stvari iz vlastitog domaćinstva i njihovim smeštanjem u samo središte pripovedanja, ovaj pisac stvara jedan bajkovit svet ispunjen neobičnim zvukovima, umirujućim koloritom i zbivanjima koje dete podstiču na maštanje, a odraslom čitaocu vraćaju smešak na lice. U tom svetu knjige čitaju jedna drugu, slavine dobijaju kijavicu, kamin lamentira nad ljudskom prevrtljivošču, stari ormani škripe od umora i tereta, radni sto mirno podnosi hirove svoga vlasnika, čajnik na druženje okuplja rasparene šolje, dotrajale cipele nalaze mir uz neupadljive papuče, lopte za različite sportove

upuštaju se u zajedničku igru, a pero toliko uživa u lepoti svojih pokreta da se otima kontroli ruke koja piše.

Među četiri zida, baš kad nam se učini da vladaju duboka tišina i još dublji mir, otvara se beskrajan imaginativni prostor i u duhovitim pričama Kasparavićusa sve postaje moguće. Svaka od njih, bez pokušaja da čitaocu nameće ikakvo naravoučenije, predstavlja višeznačno ostvarenje koje nas podseća da materijalne stvari ne smeju postati važnije od ljudi, ali da je njihova vrednost mnogo veća od one puke upotrebne.

U doba megalomanije i neobuzdanog konzumerizma ovaj književni inventar Kestutisa Kasparavićusa, ne bez nostalgije i nade, čitaoce poziva da pomnije posmatraju, osluškuju i dodiruju svet oko sebe. Ono što je napravljeno da služi čoveku i učini mu život udobnijim i lakšim, na izvestan način najistinitije i najdirljivije svedoči o njegovim navikama, željama i interesovanjima. Stoga ove priče o stvarima, zapravo, jesu i priče o onima koje je teško razuveriti u misao da im sve na ovom svetu, pa i sam svet, bez ostatka, pripada.

Autor: Olivera Nedeljković

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844