Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prostor za nadu i pomirenje: Žarko Radaković o novom romanu Petera Handkea „Drugi mač“

Prvi roman koji je Peter Handke napisao i objavio posle dobijanja Nobelove nagrade za književnost, „Drugi mač“, nedavno se našao i pred srpskim čitaocima, u izdanju Lagune, i u prevodu Žarka Radakovića.

„Zanimljivo je da se ova knjiga pojavila u štampi tačno u trenutku kulminacije korone u Kini i u vreme kada je pandemija već bila proglašena“, kaže, za Novosti, Radaković.

„Drugi mač“, po njegovim rečima, nije uopšte knjiga o tome, ali ima nečega što može da navede čitaoca i na svakodnevne probleme bez obzira na to da li su oni tematizovani u knjizi ili ne:

„Ali to je Handke, njegove knjige imaju univerzalnu vrednost. Ona je u svakom slučaju iznenađujuća, niko nije očekivao ovakvu knjigu.“

Reč je, navodi Radaković, o jednoj vrlo konkretnoj temi koja je Handkea dosta dugo opsedala.

„Autor je uvređen zbog jednog novinskog članka određene novinarke koja je napala njegovu majku da je svojevremeno, kao sedamnaestogodišnja devojka klicala Hitleru i učestvovala u nacističkim proslavama u Austriji, što očigledno nije moglo ni biti tačno. Čak su u tim novinama izašle foto-montaže, ubacivala je fotografije njegove majke u masu koja podržava Hitlera. Sve to ga je uzdrmalo i pogodilo veoma teško, pogotovo ako znamo njegovu knjigu 'Nesreća bez želja', u kojoj se tematizuje život majke posle samoubistva. Dugo se bavio tom tematikom u sebi, da bi jednog dana odlučio i da napiše knjigu“, kaže Radaković.

O radnji novog Handkeovog romana, koji se bavi problemom uvreda koje su mu naneli novinari, naš sagovornik kaže:

„Jedne noći pripovedač se budi iz sna sa odlukom da se osveti zbog takvog čina. Naravno, to je i prilika da se osvrne na medije, što je oduvek bila Handkeova bolna tačka. Ustaje iz kreveta, a taj trenutak buđenja, još uvek nedovoljne probuđenosti je apsolutno jedan od ključnih momenata u Handkeovom književnom poslu. Stanje negde između, ni tamo ni ovamo, to je ono što veoma rado tematizuje i čemu se posvećuje. Moj kolega Skot Abot mi je nedavno pisao da tačno 76 stranica traje samo priprema za izlazak iz kuće! Tek tada se pripovedač usuđuje da izađe napolje.“

Junak se, po njegovim rečima, pre toga oblači, gleda razne stvari, priseća se šta je radio prethodnog dana, koga je sreo...

„Nije to samo ritual, nego totalno posvećivanje svemu u neposrednoj okolini. I to je Handke. Ta njegova sklonost ka opažanju detalja. Ne želi da bude stalno u trendu zbivanja velikih događaja, što često zaokuplja ljude koji žele da budu u toku. On, naprotiv, ide u obrnutom smeru, ide ka marginalizaciji svega. Stvari na margini su isto toliko bitne kao vrlo važni događaji. Upravo tu se i odigrava prevrat u knjizi“, ističe prevodilac.

Naime, izlaskom iz kuće, pripovedač ide na adresu te žene koju želi da ubije, međutim usput se događa toliko toga, doživljava svašta, prepušta se događajima svih ljudi koje je sreo, tako da usput potiskuje u pozadinu ono zbog čega je krenuo:

„I, kada stigne na lokaciju gde sreće tu ženu, ona za njega postaje potpuno irelevantna! To je pobeda navodno marginalnih stvari nad važnim, kakva je i osveta kojom je opsdenut sve vreme. Dolazi do totalno druge odluke da se osveta u vidu ubistva preinači u nešto potpuno drugo“, kaže Radaković.

„Handke je autor koji se maksimalno posvećuje svim problemima, spreman je da napadne, da se obračunava sa problemima, ali on se uvek distancira na kraju i pomirljiv je. To se zaboravlja sve vreme prilikom napada na Handkea, koji se godinama izvode u medijima i kritici. Taj momenat Handkeove beskonačne pomirljivosti i dobroćudnosti. To se vidi i u svim njegovim tekstovima, kao i u onim koje je pisao o Jugoslaviji. Uvek ostavlja manevarski prostor za pomirenje i nadu u bolju budućnost.“

Autor: B. Đorđević
Izvor: novosti.rs

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844