Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Putopis kroz istoriju knjige – „Zapisano u beskraju“

Izvorno objavljena 2019, knjiga „Zapisano u beskraju“ španske autorke Irene Valjeho trijumfovala je u gotovo svim oblastima književne recepcije: našla se na vrhovima top-lista i prevedena je – ili se prevodi – na preko dvadeset jezika; dobila je pet značajnih nagrada i, osim uspeha kod kritike, požnjela je je i iskrene izjave divljenja nekih od najuticajnijih svetskih savremenih pisaca, poput Marija Vargasa Ljose ili Alberta Mangela. Sve to možda i ne bi bilo makar prividno neobično da nije pisana u – žanru eseja, za koji važi da je jedan od najnekomercijalnijih književnih rodova. Što se tiče same teme dela, može se reći da je važnost „Zapisanog u beskraju“ tolika da je promenila percepciju značaja knjige. Ona je i danas, drugim rečima, bitnija nego što bi iko mogao da pomisli, inače nonfikšn Irene Valjeho o rečenoj temi ne bi ostvarilo toliko nesporan i višestran uspeh.

U skladu sa podnaslovom „Nastanak knjige u klasičnom svetu“, u ovom delu čitamo zanimljive anegdote o istorijski upamćenim ljudima bitnim za unapređivanje značaja knjige (Marko Antonije, Ptolomej Treći, Aleksandar Veliki i brojni drugi) i više nego zanimljive paradokse o anonimnim Egipćanima koji su otkrili da se najtrajnije zapisivanje može odvijati na prerađevini stabala, tj. papirusu a ne na svili, kamenu, drvetu, koži, blatu…; i o takođe anonimnim habronošama i robovima koji su bili na društvenom dnu, ali su tokom antike obavljali važan posao nabavke odnosno prepisivanja: umnožavanja štiva. A ako se tema ovog rada Irene Valjeho pokazuje toliko važnom a sama po sebi je i krupna jer prvi sačuvani spis „Ep o Gilgamešu“ datira manje-više iz sedamnaestog veka pre nove ere, nema žanra koji je u stanju da gipkije prenese drevnu temu do novijih vremena nego što je to esej. Samim tim, prividna neobičnost svestranog uspeha „Zapisanog u beskraju“ opada.

Ispostavlja se da je podnaslov eseja Irene Valjeho samo uslovan, inače štivo ne bi dosezalo sve do poslednja dva veka u kojima je pisanje praktično preseljeno na plastične tastature kompjutera i njihove monitore i kad je učinjeno štošta – srećom, uzalud – da značaj knjige propadne. Autorka ne propušta da podseti na svojevrsni bibliocid, počev od nacionalsocijalističkog spaljivanja naslova više od pet i po hiljada „degenerisanih“ autora, bombardovanja biblioteka u Drugom svetskom ratu, izvesnih mera kineske kulturne revolucije i sovjetskih čistki sumnjivih pisaca do našeg stoleća, kada su američke trupe poharale iračke muzeje i biblioteke.

Uslovan je i žanr knjige koja je uostalom dobijala i nagrade za esej i za narativ. „Zapisano u beskraju“ može se čitati i kao lični eruditski i sugestivni putopis kroz istoriju. Uostalom, kako piše Valjeho, „strast skupljača knjiga slična je strasti putnika. Svaka biblioteka je putovanje; svaka knjiga je pasoš bez roka isteka“. S druge strane, „Zapisano u beskraju“ može se čitati i kao antologija priča vezanih za ovaj artefakt od vitalnog značaja. Sa svim tim, uz neposrednost i u isti mah nesumnjivu stručnost spisateljice, stiče se utisak da umesto jednog, istovremeno čitamo stotinak različitih dela. Tako da ogromni uspeh „Zapisanog u beskraju“ zapravo ne treba ni najmanje da čudi.

Autor: Domagoj Petrović

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844