Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

„Rat svetova“ – demokratski klasik

Crni dim, metalni cilindri, borbene mašine i razna druga agresivna oruđa koja je u romanu „Rat svetova“ osmislio engleski pisac Herbert Džordž Vels (1866–1946) deluju kao instrumenti vrlo dalokosežnog upozorenja o koje će se, nažalost, svetski lideri decenijama dosledno oglušivati. Drugim rečima, da uticajni političari više čitaju, makar klasike poput Velsa, možda ne bi dolazilo do zahuktale trke u nuklearnom naoružanju koje se u poslednje vreme sve više spominje u kontekstu uzajamnih pretnji između država i vojnih blokova. Tekući rat u Ukrajini svakako ukazuje na dalekovidost Velsovog četvrtog romana neuporedivo više čak i nego istoimena filmska adaptacija Stivena Spilberga iz 2005. godine, ili sasvim nedavna televizijska serija Hauarda Ouermena, takođe pod naslovom „Rat svetova“.

Tematska dalekovidost romana ipak nije jedino zbog čega on i više od sto dvadeset godina od svog prvog izdanja deluje sasvim sveže. To se pre svega može reći i za stil: sliven i lagan za praćenje, oprečno težini teme i stalnim uzbuđenjima u naraciji, na šta mogu da podsete birani savremeni trileri. S druge strane, pripovedanje teče u duhu svojevrsne demokratičnosti: bezimenost protagoniste i kazivača, inače pisca naučnih tekstova, omogućuje čitaocu „jednaku“ poziciju (bez obzira na to što se on početno obreće u sasvim nepoznatom svetu, na koji se doduše brzo privikava). I ovim smo se tek ovlašno dotakli jedne od poglavitih vrlina dela. Naime, roman je prvobitno objavljen 1898. godine: u doba kad su progres nauke, industrijska revolucija i efikasni kolonijalizam obećavali društvo blagostanja, ali samo za pojedince i na štetu drugih; industrijalizacija nije samo stvarala benefite nego je i produbljivala socijalne nejednakosti. Tako tema invazije Marsovaca na Zemlju krije istančanu društvenu kritiku. Kobno nasrtanje vanzemaljaca na London i njegovu okolinu, a potom i na druga mesta na našoj planeti, mogu se pojmiti sličnim belačkoj eksploataciji crnaca – i ne samo crnaca – na njihovim matičnim teritorijama i ljudskoj zloupotrebi životinja. Fatalan ishod agresije Marsovaca po većinu čeljadi oslikava pak socijalnu nejednakost (samo retki uspevaju da se sakriju ispod zemlje; drugi stradaju mnogo ranije). Nemoćni artiljerac i još nemoćniji sveštenik, kao značajni likovi jer je na njih u pojedinim trenucima pripovedač i glavni junak upućen, mogu pak da budu čitani u ključu kritike vojnog i crkvenog sistema, od kojih se ne zna koji je bučniji a koji jaloviji. Takođe, bezuspešni pokušaj ljudske delegacije, na čelu pregovora s „došljacima“ sa uglednim astronomom Ogilvijem, više nego podseća na neuspehe mirovnih pregovora kad dođe do najgoreg. Sve ove demokratske poruke date su okolišno, daleko i od kakvog pamfletaštva, u meri u kojoj čitalac manje sklon uočavanju implicitnih poruka nego praćenju radnje može i da ih ne primeti.

Kao prvi roman o marsovskoj invaziji na Zemlju i knjiga koja je pre drugih upozorila na opasnost zloupotrebe nauke za potrebe razvoja razornih tehnoloških resursa, „Rat svetova“ se u apokaliptičnim danima koje živimo još jednom potvrđuje kao ključni SF u istoriji celokupne svetske književnosti.

Autor: Domagoj Petrović

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844