Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Roman Uvea Jonzona „Svaki dan u godini“

Nepunih mesec dana od objavljvanja drugog od četiri toma životnog dela nemačkog pisca Uvea Jonzona (1934–1984) „Svaki dan u godini – Iz života Gezine Krespal“ ovo delo je bilo tema 76. Laguninog književnog kluba. O njemu je na Instagram profilu Tanja Vučković iz Lagune razgovarala sa Biljanom Pajić, germanistom i prevodiocem iz Gete instituta u Beogradu.
Roman Uvea Jonzona „Svaki dan u godini“ - slika 1
Reč je o četvodelnom romanu, za koji je autor tvdio da nije „tetralogija“ već da je reč o „jednoj jedinoj knjizi“ koja se „u tradiciji 18. veka isporučuje u nastavcima kako bi se na kraju ostvarila nedeljiva celinu“, objašnjava prevodilac Drinka Gojković u pogovoru prvog toma jednogodišnjeg dnevnika Gezine Krespel. Drinka Gojković je sa nemačkog na srpski jezik prevela prvi tom romana objavljen u septembru 2020, dok su na drugom tomu koji je izašao 8. maja ove godine radile Spomenka Krajčević i Tijana Tropin.

Uve Jonzon je ovo delo pisao 15 godina, posle odlaska na Zapad, mada je za njega teško reći da je bio pravi disident – nerado je napustio rodnu Istočnu Nemačku i smetale mu nametnuti streotipi o „piscu podeljene Nemačke“.

Roman ima dve hiljade strana sa 500 likova, a radnja se odigrava na 125 mesta. Objavljivan je u nejednakim vremenskim razmacima od 1970 do 1983. godine.

Glavna Jonzonova junakinja je Nemica Gezina Krespal, samohrana majka sa Menhetna, koja radi kao prevodilac u banci, ali se ne snalazi najbolje u novom američkom načinu života.

Roman prati njen životni put od detinjstva u Istočnoj Nemačkoj, rođena je 1933. u gradiću Jerihovu u vreme uspona nacizma, kao i tokom Drugog svetskog rata, kroz sovjetsku okupacionu zonu, stvaranje Istočne Nemačke, početak hladnog rata, izgnanstvo u Njujorku. Ona na kraju odlučuje da se vrati u Evropu, bira Prag, koji su već ušli sovjetski tenkovi i ugušili Praško proleće.

Njene svakodnevne beleške od avgusta 1967. do avgusta 1968, nemaju mnogo sličnosti sa dnevničkim zapisima. Šetaju između prošlosti i sadašnjosti, pripovedenja se prebacuje sa prvog na treće lice, a većina tih priča sadrži i vesti, koje Gezina Krespal svakodnevno čita u njujorškoj podzemnoj železnici.

To je čini svedokom američke istorije šezdesetih godina 20. veka, obeležene ratom u Vijatnamu, rasnim pitanjem i svakodnevnim nasiljem koje puni crne hronike. Istovremeno Gezina Krespal pokušava da rekonstruiše svoju traumatičnu prošlost u Nemačkoj.

Književni kritičari smatraju da Junzonov roman ima strukturu simfonije 20. veka, u kome se „u varijaciji tonova i stilova smenjuju citati iz Njujork tajmsa, dijalozi glavne junakinje i njene ćerke Mari, autentični dokumenti poput spiskova za streljanje, dijalozi sa mrtvima ili odsutnima, dnevnik zabeležen na magnetofonskoj traci…“, a iza kojih se krije i pažljivo obrađena tema majčinstva i migracije.

Član grupe 47

Uve Jonzon rođen je nemačkoj pokrajini Meklenburg-Pomeranija, nekadšnjem delu Pruske. NJegov otac, porekom Šveđanin, kao član Nacističke partije život je završio u sovjetskom logoru. Studirao je germanistiku na univerzitetima u Rostoku i Lajpcigu. Istočnu Nemačkoj morao je da napusti 1956, jer je njegova majka prešla na Zapad i zato što je svoj prvi roman „Nagađanja o Jakovu“ objavio u Zapadnoj Nemačkoj. Jedno vreme živeo je u zapadnom Berlnu i bio član „Grupe 47“, najuticajnije književne institucija na nemačkom govorinom području, koja je bila aktivna od 1947. do 1967. godine. Neko vreme živeo je u SAD i Engleskoj gde je i premunuo 1984. godine. Na katedri za germanistiku Filozofskog fakulteta u Rostku postoji Istraživački cenatr kjoji nosi ime Uvea Jonzona i brine o njegovoj književnoj zaostavštini. Pre 46 godina gostovao je u tadašnjoj Jugoslaviji sa predavanjima u Zagrebu i Sarajevu.

Za one koji bi želeli da pogledaju naknadno razgovor o ovoj knjizi, mogu to učiniti na ovom linku.

Autor: J.T.
Izvor: danas.rs

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844