Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

„Rovinjska vrata“– Beogradski roman posvećen Rovinju

Jedino što je neophodno znati pre nego što roman „Rovinjska vrata“ počne da se čita, jeste ovaj podatak, može se reći i istorijska činjenica: Rovinj je Beograđanima u vreme socijalističke Jugoslavije bio jedno od najomiljenijih letovališta, tamo su se provodili ne letnji dani nego letnji meseci, pa su mnogi ovaj istarski gradić smatrali svojom drugom kućom i prosto nisu mogli zamisliti da letnji period provedu na nekom drugom mestu.

Zbog toga se Rovinj iz dotične epohe najbolje i sagledava beogradskim očima, pa nije ništa čudno što je upravo jedan srpski roman sav posvećen Rovinju: i formalno, autorskom posvetom, i suštinski, jer se najveći deo radnje dešava u Rovinju.

„Rovinjska vrata“ su, ipak, i roman Beograda, pa i srpskog mentaliteta, bar onoliko koliko su roman rovinjskog podneblja, jer baš zato što su se turisti u Rovinju osećali kao kod kuće, oni kao da su i na letovanje nosili sve svoje navike, običaje, porodične odnose, maltene kao da osim promene mesta boravka nisu ništa drugo ni menjali. Ipak, ako rovinjsko podneblje nije uticalo na starije i već oformljene ličnosti, svakako je moralo uticati na najmlađe članove njihovih porodica, pa će se oni docnije, u zrelom dobu, sećati rovinjskih dana kao možda najbitnijeg segmenta svog detinjstva.

Kako god da je bilo, ostala je izvesna nostalgija za tim vremenima, pa su „Rovinjska vrata“ i roman nostalgije u pravom smislu te reči, a premda je priča donesena u trećem licu i premda pripovedač samim tim treba da bude neutralan, ipak je cela priča prožeta ličnim stavom i raspoloženjem dok se naširoko i slikovito pripoveda o rovinjskim danima. A sigurno je da ni čitaoci – pogotovu ne oni koji i sami nose uspomene iz Rovinja – neće ostati ravnodušni, pa će se tako stvoriti uzajamna i harmonična nostalgija između priče i čitaoca.

Ne treba, ipak, misliti da su u „Rovinjskim vratima“ prikazane samo one lepe stvari kojih se čovek najradije seća sa ovakvih putovanja. Naprotiv, pošto se na letovanjima neretko dešavaju i neprijatnosti, roman ne oskudeva ni u takvim događajima, mada su i oni dati u funkciji odrastanja deteta koje nakon svakog doživljaja, i neprijatnog kao i lepog, postaje zrelije i počinje drugačije da gleda na izvesne životne pojave.

Svakako se „Rovinjska vrata“ mogu bez prigovora označiti kao roman, no slobodno se može reći i da je u pitanju svojevrsna romansirana i sentimentalna panorama, jer uvek je u centru pažnje sâm Rovinj sa svojim uličicama, mnogobrojnim vratima i raznoraznim turistima i starosedeocima, pa i izvesnim – starostajaocima. I sama priča kao da je stvorena u nekom magnovenju, tim pre što radnja ponekad deluje bez reda i poretka, ali ipak smisleno, prateći tok svesti devojčice kroz čije misli protiče jedno naizgled uobičajeno a ipak jedinstveno letovanje.

Iako nije precizirano tačno u godinu, vreme radnje se može naslutiti na osnovu brojnih detalja koji na efektan način simbolišu popularnu kulturu i način života jedne porodice u zenitu samoupravnog socijalizma, bilo da su u pitanju marke kućnih aparata, bilo da su u pitanju nazivi filmova i televizijskih serija, bilo da su u pitanju imena aktuelnih političara.

Posebnu draž će pružiti jezik protkan italijanskim izrazima, često i uz neobičnu mešavinu srpsko-hrvatsko-italijanskog pravopisa, a sve to uz brzalice, doskočice i igre rečima onako kako ih dete razume i kako mu ostanu u sećanju čak i kad, godinama kasnije, spozna pravo značenje i pravilni izgovor dotičnih izraza.

Onoga ko je bio u Rovinju sigurno neće zaobići osećaj da čita sopstvene uspomene, jer Ivana Vonka Prokić kao da je „Rovinjska vrata“ napisala u ime i umesto svih nekadašnjih neizbrojivih stalnih gostiju istarskog letovališta.

A ko nikada tamo nije kročio, sigurno će, nakon čitanja ovog romana, poželeti da i sâm zakuca na neka rovinjska vrata.

Autor: Dušan Milijić

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844