Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

„Ruska“ i „Njujork“ – romani Edvarda Raderfurda: Freske Rusije i Amerike

„Ruska“ i „Njujork“ – romani Edvarda Raderfurda: Freske Rusije i Amerike - slika 1
„Ruska“ i „Njujork“, dva romana britanskog pisca Edvarda Raderfurda svojevrsne su freske o Rusiji i najpoznatijem američkom  megalopolisu. Spajajući fikciju i opsežna istorijska istraživanja, Raderfurd je stvorio dela, istorijski uverljiva koja rasvetljuju sadašnjost i oživljavaju prošlost. Izdavač je Laguna, a prevodilac Aleksandra Čabraja.

Obuhvatajući hiljadu i osamsto godina ruske istorije, politike i kulture, Edvard Raderfurd,  u romanu „Ruska“ piše veličanstvenu sagu, raznovrsnu poput same Rusije. To je ljudska priča o jednoj velikoj civilizaciji ispričana kroz živote četiri porodice, različitog porekla ali sjedinjenih i isprepletanih u stvaranju sudbine svoje zemlje. Junaci ove sage su kmet i gospodar, Kozak i car, pop i Jevrejin, a članovi njihovih porodica tragaju za svojim sudbinama još od davnih dana zlatnog Kijeva sa čuvenim pravoslavnim crkvama i manastirima, od surovih napada mongolskih potomaka Džingis-kana, uspona Moskovske kneževine i njenih boljara i mračnog doba Ivana Groznog i njegove tajne policije. Moderna vremena počinju herojskom, romantičnom pričom o Kozacima, sukobom između nepokolebljivog pristalice zapada Petra Velikog i pobožnih staroveraca, radije spremnih na ritualno samospaljivanje nego na ulazak u evropejski svet Sankt Peterburga. Od ovog doba priča prati rusko flertovanje sa slobodoumljem od čudesnih dana vladavine Katarine Velike i idealista iz doba „Rata i mira“ do oportunističkih boljševika iz dana Ruske revolucije i tirana dvadesetog veka.

Ratnici i kaluđeri-pustinjaci, boljari i kmetovi, romantične junakinje i bogate stare knjeginje, preduzimači i prognanici – likovi iz romana „Ruska“ nastanjuju raskošni, zadivljujući i protivečni svet šuma i stepa, ikona i sekira, pravoslavnih vernika i jevrejskih pogroma, raskošnih crkava, veličanstvenih palata i ubogih sela, zatim ruskih narodnih bajki i rukotvorina i otmenih opera, Tolstoja i Lenjina, Čajkovskog i Raspućina...

Raderfurdov „Njujork“ predstavlja istoriju glavnog grada sveta, ispričanu kroz priče nekoliko porodica čije se sudbine prepliću. Od epske, monumentalne pustoši Novog sveta do nebodera grada koji nikad ne spava; od intimnih pojedinosti iz davno zaboravljenih života do onih koji se danas proživljavaju vratolomnom brzinom – Raderfurd je blistavo oživeo četiri veka istorije.

Roman počinje u indijanskom ribarskom seocetu, u vreme kada prvi holandski trgovci pokušavaju da ostvare svoje snove u toj veličanstvenoj divljini. Za njima su sledili britanski doseljenici i trgovci sa svojim aristokratskim vladama i nepopularnim porezima koji su doveli do pobuna, rata i rađanja američke nacije. Pa ipak, zemlja koja se već jednom cepala cepa se ponovo, ovog puta zbog ropstva. Dok se u zemlji vodio krvavi Građanski rat, grad su potresali smrtonosni nemiri. Nade i snovi, pohlepa i potkupljivost – uvek su bili pratioci slobode i novih mogućnosti na prepunim ulicama ovog grada. Doseljenički brodovi doplovljavali su na Elis Ajlend, u samoj senci Kipa slobode, donoseći sve više Nemaca, Iraca, Italijana i Jevreja u uzavreli etnički vrtlog grada. Vrtoglava klackalica bogatstva i bede sunovratila se kroz lude dvadesete i nagli pad berze, a budućnost grada simbolično su predstavljale zgrade koje su i bukvalno doticale nebo: Empajer stejt, Krajzler, blizanački tornjevi Svetskog trgovinskog centra.

Raderfurd u ovu neodoljivu priču upliće mnoštvo izmišljenih i stvarnih likova čije se sudbine prepliću kroz sudbinu grada čiji se točak neprestano okreće. Ovo je priča o tome kako je za četiri veka Njujork postao meta svetske zavisti, Velika jabuka, obožavana i omražena, sve dok oni koji su joj ponajviše zavideli nisu pokušali da je unište. Pričajući priču o Njujorku, Raderfurd u ovom epskom remek-delu otelovljuje i samu istoriju Amerike.

Edvard Raderfurd rođen je u Engleskoj, u Solzberiju, čuvenom po svojoj katedrali. Školovao se u rodnom gradu, kao i na univerzitetima u Kembridžu i Stenfordu u Kaliforniji, bavio se političkim istraživanjima, prodajom knjiga i izdavaštvom.

Pošto je više puta pokušavao da piše knjige i dramske komade, godine 1983. konačno je napustio trgovinu knjigama i vratio se u rodni grad da napiše „Sarum“, istorijski roman sa pričom koja obuhvata razdoblje od deset hiljada godina i čija se radnja odvija u oblasti oko drevnog spomenika Stounhendža i Solzberija. Kada je četiri godine kasnije objavljena, knjiga je odmah postala svetski bestseler i zadržala se 23 nedjelje na listi Njujork tajmsa. Od tada je napisao još sedam bestselera: „Ruska“, „London“, „Šuma“, „Dablin“, „Irska“, „Njujork“ i „Pariz“.

Autor: Vujica Ognjenović

Autor: Edvard Raderfurd

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Edvard Raderfurd

Edvard Raderfurd

Edvard Raderfurd je zapravo književni pseudonim Fransisa Edvarda Vintla. Rođen u Solzberiju u Viltširu. Školovao se na univerzitetima Kembridž i Stenford, bavio se političkim istraživanjima, prodajom knjiga i izdavaštvom. Godine 1983. vraća se u rodni grad da piše „Sarum“, istorijski roman koji obuhvata istoriju dugu 10.000 godina a dešava se na području oko drevnih spomenika Stounhendž i Solzberi. Roman je odmah postao internacionalni besteseler a Raderfurd uvaženi pisac epskih priča. U izdanju Lagune, čitaoci su imali prilike da čitaju bestselere „London“ i „Njujork“ a veliku pažnju nedavno je izazvao i roman „Ruska“, veličanstvena saga, raznovrsna poput same Rusije, koji obuhvata više od 1800 godina ruske istorije, politike i kulture, od drevnih nomadskih plemena iz Evroazijske nizije do današnjih dana. Edvard Raderfurd je ranije živeo u Londonu i Njujorku, ali već više od dvanaest godina stanuje u Dablinu. Ima dvoje dece.

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844