Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Samilost u burna vremena – Mario Vargas Ljosa gradi divan i uznemirujući roman o zlu koje treba sprečiti

Burna vremena“ – naslov – koji autor duguje Svetoj Tereziji Avilskoj – deli se na dva dela različitog obima: prvi, „Pre“, sadrži sve priče, bile one stvarne ili imaginarne, koje čine ovaj fascinantni, gotovo hipnotički roman; drugi, „Posle“, govori o tome da jedan od likova koji je delovao kao da potiče iz fikcije, zapravo pripada kraljevstvu istinitog… Toliko istinitog koliko to može biti zamajac romana u obliku zabavnog eseja o političkoj istoriji: susretu Jevreja koji su emigrirali u Sjedinjene Države – tvorca firme „Junajtid Frut“ i čoveka koji je izmislio pablik rilejšens – a koji je činio prvobitan razlog da vlada SAD 1954. godine prekine progresivno predsedavanje Hakoba Arbensa Gvatemalom. I da, ne mnogo kasnije, na opskuran način bude eliminisan lično neoprezni pukovnik Kastiljo Armas koji je srušio Arbensa… Dodali bismo da je moguće da je Vargas Ljosa prilično u pravu da je ta gruba greška – kojoj su doprineli tako neugledni diktatori poput nikaragvanskog, Somose, ili Truhilja iz Dominikanske republike, uz gvatemalskog nadbiskupa Marijana Roselja i Areljana – povela dobar deo mladih američkih pobunjenika iz 1954. prema tvrdokornom komunizmu i traženju zaštite od Sovjetskog Saveza (prikladno je podsetiti se da je antikomunizam bio jedna od najvećih političkih perverzija 20. veka i da je to, po nečemu, i dalje…).

Nije bio baš jednostavan svet koji je nastao iz pobede 1945. godine i iz pada gvozdene zavese koji je usledio gotovo odmah zatim. U Haitiju je vladao Duvalije – Papa Dok; na Kubi, Fulgensio Batista; u Venecueli, Markos Peres Himenes; u Kolumbiji, Gustavo Rohas Pinilja; u Peruu, Manuel Odrija. A ambasador Sjedinjenih Država u Gvatemali tada je bio lično „mesar iz Grčke“ koji je postao presudan faktor helenskog građanskog rata… Mario Vargas Ljosa počeo je da pripoveda ovu priču o obmanama i diktaturama u vremenski već dalekom ali nezaboravnom „Razgovoru u Katedrali“, u kojoj je stigmatizovao Odrijina vremena; zatim je izveo višestruku istorijsku priču sa šmekom fantazije u „Ratu za smak sveta“, i vratio se mešavini političkog romana i fikcije u „Jarčevoj fešti“, tom portretu Truhiljove diktature. Gotovo dvadeset godina kasnije, pojedine događaje i likove iz tog dela prepoznaće čitalac „Burnih vremena“. Međutim, majstorstvo autora je veće sada nego što je bilo onomad, ako je to moguće, i novi roman predstavlja čudesni mehanizam koji poziva čitaoca da se prepusti mešavini magije i sudbine, onako kako se priči prepuštamo svi mi, njeni činioci, bili svedoci ili žrtve. Priča je neka vrsta dekonstruisane povesti u kojoj se jedna kratka epizoda, bezmalo puki fleš, koji može da bude neprimećen – smrt Kastilja Armasa – razvija kasnije u štivu. Trezveno ćaskanje jednog kubanskog vozača i jednog neobuzdanog dominikanskog funkcionera se intenzivira i eksplicira sve dok ne dovede sopstvene subjekte do središnjeg jezgra akcije. Poglavlje kakvo je sedmo izrazito nameće – vrtoglavo i zaslepljujuće – celokupan odnos između Kastilja Armasa i diktatora Truhilja, od pripremanja pobune do posledica njenog uspeha. A jedna opskurna priča o ljubavi i izdaji pod okriljem gvatemalske krupne buržoazije – povest koja liči na legendu sa samog početka dvadesetog veka ispričanu u modernističkom ključu – na kraju osvetljuje jednog od najsugestivnijih likova knjige: Marticu Borero, koja nikada nije bila mis Gvatemale…

Promenljivost brzina, magije i sudbine jeste jedna od moćnih pripovedačkih vrlina, koju retki koriste za vraškim sveznanjem Marija Vargasa Ljose. Ali i samilost prema sopstvenim likovima takođe je jedna od moći koje on ispoljava… Čitalac „Burnih vremena“ neće prevideti integritet Hakoba Arbensa, vojnog lica nesigurnog u sebe, čoveka koji nije želeo da naoruža narodne milicije kako bi se one suprotstavile neobuzdanoj „osloboditeljskoj“ vojsci i koji je izabrao da odustane od predsedničke uloge kada je primio ultimatum svojih kolega. Ali i njegov neprijatelj Karlos Kastiljo Armas, koga zovu Kaka i Nosonja, ružan i vrlo impulsivan čovek pun kompleksa, sa svojim rivalom donekle deli slabosti, da bi na kraju propao i stradao od ruku onih za koje je smatrao da su mu lojalni. I zaljubljen je u jednu ženu koja ga koristi.

Vargas Ljosa se odnosi sa istim razumevanjem prema svima, koliko god se ono svodilo na svoje najzabavnije i najpitoresknije aspekte. Život Martice – ljubavnice Kastilja Armasa a kasnije i Džonija Abesa; kao i diktatorska radio-propaganda i prognana politika, oslikani su sa više humora nego averzije. Čak i epizode sa Abesom, najzlokobnijim od svih likova, prikazane su sa komičnim elementima: uključujući njegovu ružnoću, njegovo apsurdno odevanje, njegovo kičerajsko razmetanje, njegove grube poroke. Čak ni njegov svršetak ­– masakrirala su ga haićanska „čudovišta“ privržena tamošnjem diktatoru – nije lišen farsičnog odjeka… jer je, na kraju krajeva, sve možda bilo laž (izgleda da je do njegove „stvarne“ smrti – ili poslednjeg bega – došlo dizanjem njegove kuće u vazduh od strane policije Papa Doka).

Ali više volim da se zadržim na dirljivijim stranicama, na kojima se Arturo Borero, Martičin otac, u završnom stadijumu raka, miri sa Efrenom Garsijom Ardilesom, svojim bivšim prijateljem, ocem njegovog unuka ali i višedecenijskim predmetom njegove mržnje. To završno ćaskanje liči na ranjeno srce, nepoverljivo ali saosećajno, ovog divnog i uznemirujućeg romana koji govori o zlu sa željom da ga spreči.

Autor: Hose-Karlos Majner
Izvor: elpais.com
Prevod: Igor Marojević

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844