Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Šejtanska rabota – Prikaz knjige „Ruski protokoli (Profesori smrti 2)“

Kad se za ljude ili događaje kaže da su već otišli u istoriju, to može biti shvaćeno na najmanje dva načina.

Pošto su istorije kao nauke dostojni samo značajni događaji i ljudi, sa te strane se dotična konstatacija može razumeti u pozitivnom svetlu, i tu su stvari jasne.

Međutim, sa druge strane, odlazak u istoriju često se i doslovce tumači kao naglo (pa i prisilno) sklanjanje u prošlost, pri čemu se prošlost uglavnom izjednačava sa zaboravom.

I upravo se takvim fenomenima Dejan Lučić najviše bavi u svojim knjigama – jer većina njegovih junaka jesu stvarni likovi koji su dvojako postali deo istorije: najpre su fizički sklonjeni iz javnosti (a neretko i iz života) i namerno bačeni u zaborav, ali se za relativno kratko vreme pokazalo koliki je bio njihov istorijski značaj ne samo u okviru pojedinih zemalja i nacija, nego i na nivou međunarodne politike.

Kombinujući i prateći nekoliko zasebnih priča, Dejan Lučić u drugoj knjizi serijala „Profesori smrti“, nazvanoj „Ruski protokoli“, zahvata svojim pripovedanjem gotovo celu jednu turbulentnu deceniju, za koju su mnogi već zaboravili da je bila turbulentna – pri čemu ni taj zaborav ne bi bio toliko neobičan da se ne radi o drugoj deceniji dvadeset prvog veka, dakle onoj koja tek što je prohujala.

Tako nas ova knjiga podseća da u zaborav polako klize brojni oružani sukobi na Bliskom istoku (nazvani zajedničkim terminom Arapsko proleće), da su takođe pod pretnjom takvog zaborava rat u Siriji i migrantska kriza u Evropi (iako su to svojevremeno bile udarne vesti u svim informativnim emisijama), te da se toj ugroženoj grupi očigledno pridružuju i pariski protesti poznati kao Žuti prsluci, dok se imena kao što su Garet Vilijams, Vitalij Čurkin, Dafne Karuana Galicija maltene više i ne pominju, premda su njihove iznenadne smrti znale da u datom trenutku uzburkaju svetsku javnost.

Posmatrajući ove i još mnoge događaje i likove iz jednog specifičnog ugla, Lučić uvodi svoje čitaoce u svet špijunaže i intriga kako bi se razotkrila ne samo savremena previranja na svetskoj političkoj sceni, nego i pojedini davni istorijski događaji o kojima se često misli da su do kraja proučeni, a zapravo i dalje kriju u sebi objašnjenje za mnoge docnije događaje, pa i za one sa početka dvadeset prvog veka.

Kad je reč o tumačenjima istorije, takođe je poznato da nju ne čini samo ono što se nalazi u knjigama, nego je u istoriju utkana i patnja brojnih porodica – ali, činjenica je da ima i porodica koje profitiraju stvarajući i pišući istoriju, pa se iz Lučićeve knjige može naslutiti da su takve porodice neodoljivo počele da liče jedna na drugu (poput onih srećnih, mada je pitanje da li su ove porodice zaista srećne), jer gotovo da je postalo svejedno koje se od poznatih i kontroverznih prezimena uzima kao sinonim za korupciju, mafiju, šverc.

Podjednako kritičan i prema Rusima, i prema Britancima, i prema Amerikancima, odnosno prema njihovim elitama i tajnim udruženjima, Lučić kao pripovedač – ali u nekim momentima i kao neposredni učesnik u radnji – na slikovit način prikazuje kako se „duboke države“ moćnih zemalja odnose prema jednom novom istočnom pitanju i kako u cilju ostvarenja svojih političkih interesa ne prezaju ni od poslova koji se, bez preterivanja, mogu nazvati đavoljom rabotom.

Stoga ne treba ni pomisliti da se u ovoj knjizi idealizuje život špijuna – naprotiv, on je dat sa svim prednostima i manama, sa svim privilegijama i opasnostima, sa svim romantičnim i perverznim momentima koji ga čine, a pritom se razobličavaju i svi paktovi sklopljeni sa Đavolom radi nametanja sopstvenih božanstava – ili paktovi sa Šejtanom, jer ionako ni jedan ni drugi, ni Šejtan ni Đavo, nikada ne spavaju, a naročito su bili budni tokom perioda koji je slikovito predstavljen u „Ruskim protokolima“.

Autor: Dušan Milijić

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844