Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

„Sicilijanski lavovi“ – istinita priča o porodici koja je uzdrmala Palermo

„Ko krene, taj i stigne.“

Ova sicilijanska izreka nosi u sebi svu dalekovidost junaka porodične sage koju je ispričala Stefanija Auči u svom romanu „Sicilijanski lavovi. Roman o porodici Florio“, koji je ubrzo po objavljivanju privukao veliku pažnju izdavača u celom svetu. Prava za prevod su prodata u Francuskoj, Nemačkoj, Holandiji, Španiji i u Sjedinjenim Državama, a rezervisana su i za snimanje televizijske serije.

Nakon ko zna kojeg zemljotresa koji je 1799. pogodio Banjaru u Kalabriji, braća Paolo i Injacio Florio odlučuju da se sa čitavim porodicama presele u Palermo, u to vreme jednu od najvećih luka na Sredozemnom moru. Život u glavnom gradu Sicilije je podrazumevao dolazak u kontakt sa jednim živim i bogatim mestom, punim prilika, naročito posle dolaska Burbonaca. Paolo Florio je dobro predosetio promene koje su bile u vazduhu.

„Želim više, Inja. Ovo selo mi više nije dovoljno. Ovaj život mi više nije dovoljan. Hoću da idem u Palermo.“

Upravo su u Palermu Florijevi nekoliko godina pre toga kupili jedno malo spremište, magacin u kojem su odlagali robu kupljenu duž obale da bi je posle prodali na ostrvu. To isto „spremište“ će se vrlo brzo pretvoriti u prodavnicu začina, „parfem[a] i sećanja na daleke zemlje koje su tek retki imali prilike da vide“, obeležavajući početak uspona braće Florio. Njihovo širenje će se nastaviti pokretanjem trgovine sumporom i osnivanjem pomorske kompanije. Kada Paolov sin, Vinčenco, preuzme u ruke upravljanje porodičnim aktivnostima, uspon Florijevih će postati nezaustavljiv.

Podstaknuti snažnom ambicijom, braća Florio su gledala napred, stremili su u visine. Njihova težnja je bila da postanu najmoćniji, najsnažniji. I u tome su uspeli. Od običnih „nosača“, kako su ih često podsmešljivo zvali Palermićani, za kratko vreme su se pretvorili u „sicilijanske lavove“. Ovaj uspeh je, međutim, izazvao neprijateljstvo i zavist. Uprkos neverovatnom poduhvatu u kojem su uspeli, Florijevi u očima Palermićana ostaju „stranci“, čija „krv smrdi na znoj“, a ne obični ljudi koji teže društvenom usponu.

Priča ispričana u ovom romanu je neverovatno aktuelna: porodica koja je prisiljena da plati danak zbog svojih preduzetničkih sposobnosti u jednom mestu koje ne želi da prihvati promenu, da se otvori prema novinama. Mesto koje nikada neće u potpunosti prihvatiti Florijeve kao Palermićane, čak ni čitav vek posle njihovog dolaska. Žrtve ukorenjenih predrasuda, dva glavna junaka će se uvek osećati kao stranci na tom mestu koje je sad već postalo njihov dom. Stranci ne samo po geografskom poreklu, već i po preduzetničkom pristupu usvojenom prema ekonomiji još uvek zasnovanoj na veleposedima.

Sa velikom umešnošću, Stefanija Auči istovremeno oslikava istoriju jedne porodice, Florijevih, jednog grada, Palerma, i jedne epohe koja počinje pobunama iz 1818. i završava se iskrcavanjem Garibaldija na Sicijili. Uplićući istorijske događaje sa privatnim životom Florijevih, spisateljica daje čitaocu mogućnost da potpuno uroni u jednu priču koja vibrira životom, da upozna do dna tradiciju jedne „izvanredne [porodice] koja je, u dobrom i u zlu, obeležila jednu epohu“, kao i da prošeta uličicama devetnaestovekovnog Palerma.

Duga priprema „Sicilijanskih lavova“ će se završiti objavljivanjem drugog dela, u kojem će biti teško, s obzirom na premise prvog, proći u mislima određenim mestima ne misleći na Ignjacija, Paola i Vinčenca Florija, zadržavajući netaknut onaj osećaj čuđenja koji samo tako koncizno i zrelo pisanje može da izazove. Zasluga Stefanije Auči je u tome što je iznela na svetlost dana jednu istinitu priču, koja oscilira između stvarnog života i legende.

Izvor: letture.org
Prevod: Laguna

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844