Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Srbija među kletvama i zakletvama – Prikaz romana „Kletvenik“ Biljane Gojković

Kada se zaroni u epohu ranog srpskog srednjeg veka, nije uvek lako ne ustuknuti pred tom riznicom čije nas blago mami da nakon jednog otkrića idemo u nova i još dublja istraživanja, tim pre što svako novo saznanje može doneti i razočaranje o tome koliko smo ranije malo znali o istoriji srpskih zemalja u stolećima pre velikog župana Stefana Nemanje, čije se ime i danas redovno uzima kao sinonim za temelj srpske državnosti.

Koliko su vladari iz dinastije Nemanjić, ponekad i iz opravdanih istorijskih razloga, bacili u zasenak sve svoje prethodnike, svedoče i knjige koje govore o srpskoj povesti od sedmog do dvanaestog veka, jer uglavnom se već u njihovim naslovima ili podnaslovima ističe da je u pitanju vreme „pre Nemanjića“ – ali, drugačije se ne bi ni moglo savremenom čitaocu preciznije ukazati na to o kom o kom je periodu srpske istorije reč.

Otpočevši sagu o vladarima iz dinastije Višeslavić romanom „Veliki knez“, Biljana Gojković nije ustuknula pred istorijskom riznicom koju je otvorila, pa je nakon priče o srpskim zemljama u vreme kneza Petra Gojnikovića podarila čitaocima nastavak u vidu romana „Kletvenik“, u kome je dala slikovit presek političkih, kulturoloških i emotivnih sukoba i protivurečnosti tokom jednog kratkog perioda kada se kao neprikosnoveni vođa srpske vlastele nametnuo knez Pavle Branović, ali ne kao samostalni vladar, nego kao kletvenik bugarskog cara.

Možda će i reč koja je odabrana za naslov romana delovati zbunjujuće savremenom čitaocu, naviklom da češće čuje termin vazal, ali u samoj epohi o kojoj je reč upravo su se kletvenicima nazivali oni koji bi se uz pomoć jače susedne sile istakli među svojim velmožama kao vrhovni vladari, ali bi i nakon preuzimanja prestola ostali potčinjeni onome koji im je pomogao da se domognu tog zavidnog položaja, što nije bilo neobično u kontekstu pravila koja su važila za srednjovekovni feudalizam, ali iz današnje perspektive zaista može izgledati neobično, pa i paradoksalno.

Da paradoks bude veći, neretko se dešavalo da prognani velmoža povrati svoje posede i zavlada nad svojim sunarodnicima tek pomoću strane vojske koja je maltene do juče bila smatrana neprijateljskom, ali da bi se to lakše razumelo, treba znati da narodnost i nacionalnost nisu u srednjem veku imale značenje koje se bezrezervno može izjednačiti sa današnjom terminologijom, a i samom je narodu ponekad bilo svejedno da li porez plaća srpskom, bugarskom ili vizantijskom gospodaru, no poraženi i poniženi velikaši umeli su da iskoriste taj paradoksalni momenat i da vladara koji je uživao zaštitu strane sile oklevetaju kao tuđinskog slugu, čime bi se otvorio nesmetani put za nove razmirice i sukobe.

Čitajući roman „Kletvenik“, imaćemo osećaj da smo i sami otišli u epohu kneza Pavla Branovića, da smo prokrstarili Balkanskim poluostrvom od Splita do Carigrada, da smo istovremeno bili i u Raškoj i u Travuniji, i po bosanskim planinama i na jadranskim obalama, da smo razgovarali i sa knezom koji je bugarski vazal i sa kneževićem koji prognan živi u Carigradu, pa ćemo tako sagledati svaku stranu u tragičnom sukobu i za postupke svakog učesnika naći razumevanje – toliko je Biljana Gojković uspela da prodre u srž ranog srpskog srednjeg veka i da neverovatnom slikovitošću dočara ne samo bojna polja i gradske zidine, nego i najintimnije odaje članova vladarske porodice.

Stoga posebnu draž romanu daju ženski likovi, preko kojih se najčešće prelamaju sve protivurečnosti u kojima su se našle srpske zemlje, a sa njima i srpska vlastela, tako da ćemo zaista u nekim momentima poverovati da smo priču čuli od neposredno od žena koje možda nisu učestvovale u bojevima i diplomatskim nadmudrivanjima, ali su i iz senke svojih odaja umele da u presudnim trenucima odigraju važnu ulogu, tako da su njihove kletve upućene novom vladaru često bile jače nego zakletva koju je taj vladar položio stranim gospodarima dok je u njihovoj zemlji bio prognanik i zatočenik.

Autor: Dušan Milijić

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844