Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Šta nas čeka u 21. veku?

Posle knjige „Homo Deus“ Juval Noa Harari nije više nepoznato ime kod nas jer je to delo o budućnosti života na Zemlji i ovde bilo, kao i u svetu, na listi hitova, a sada je Laguna objavila njegovu novu knjigu „21 lekcija za 21. vek".

U predgovoru novom delu (prvi put objavljenom 2018. godine) Harari podseća da je po profesiji istoričar koji „može samo pokušati da ljudima pruži određenu jasnost sagledavanja i time doprinese da se izravnaju šanse na svetskom igralištu".

Harari je jedan od vodećih intelektualaca današnjice. Doktorirao je na Oksfordu i predaje svetsku istoriju na Univerzitetu u Jerusalimu. Dobitnik je mnogih nagrada, a postao je poznat širom sveta nakon knjige „Sapijens" o istoriji ljudske vrste. „Homo Deus" je prodat u više od četiri miliona primeraka i preveden na 50 jezika.

Hararija kao istoričara u novoj knjizi zanima postoji li pravda u istoriji (tvrdi da istorija nije fer) ima li istorija svoj pravac, da li ljudi postaju srećniji tokom istorije i koje i kakve etičke dileme pred nas postavlja uspon tehnologije u 21. veku. Iako je 21. vek već uveliko počeo, Harari je uveren da su neke promene već u toku (pretnja ekološkom katastrofom) i da je poslednji čas da se ljudski rod „uzme u pamet" i potrudi se da upozna sopstevni um „pre nego što algoritmi počnu da odlučuju umesto nas".

U „21 lekciji za 21. vek" Harari govori o tome šta se danas događa u svetu i koji je najdublji smisao ovih događaja. Kako su ocenili mnogi kritičari, ova knjiga je „veoma inteligentna, provokativna, prepuna oštrih uvida, i dovodi u pitanje osnove našeg pogleda na svet".

Prema autorovom viđenju, „tehnologija napreduje brže nego što mi uspevamo da je razumemo, a svet nikada nije bio tako polarizovan".

Oslanjajući se na ideje iz svojih prethodnih knjiga, Harari nas suočava sa životnim izazovima usled neprestanih, zbunjujućih promena. One utiču na našu egzistenciju i menjaju postojeće obrasce razmišljanja i delanja. Harari nas priprema za budućnost koja će se mnogo razlikovati od ovog trenutka i ukazuje nam na pitanja koja treba da postavimo sebi da bismo preživeli.

Autor u predgovoru objašnjava da knjiga nije zamišljena kao istorijska pripovest poput dve prethodne nego je pre skup izabranih lekcija koje se ne završavaju jednostavnim odgovorima, a cilj im je da podstaknu na dalja razmišljanja.

„Neki delovi knjige su usredsređeni na tehnologiju i njen razvoj, neki na politiku, neki na religiju, a neki na umetnost. Neka poglavlja slave ljudsku mudrost, dok neka bacaju svetlost na prelomnu ulogu ljudske gluposti, a ostaje sveobuhvatno pitanje šta se dešava u svetu danas i šta je duboki smisao tih dešavanja", objašnjava Harari.

Svakom problemu je posvećeno po jedno od 21 poglavlja: razvejane iluzije, posao, sloboda, jednakost, zajednica, civilizacija, nacionalizam, religija, imigracija, terorizam, rat, smernost, bog, sekularnost, neznanje, pravda, postistina, naučna fantastika, obrazovanje, smisao, meditacija.

Kroz ova poglavlja Harari nastoji da odgovori na pitanja kao što su: na šta treba da obratimo pažnju; čemu treba da učimo decu; kakve odluke treba da donesemo; šta se dešava upravo sada na planu informatičke i biotehnologhije; kako rešiti pitanje zapošljavanja jer će neškolovana nepotrebna radna snaga postajati globalno sve brojnija i što je još gore – beznačajnija.

Harari ne krije da su njegova lična opcija demokratija i liberalizam, ali kaže da je moguće da i ona pođe po zlu kao i prethodne političke opcije, no čovečanstvo ne može i ne treba da nađe nova rešenja za sve nevolje koje nam vise nad glavom.

Knjiga je možda manje zanimljiva od Hararijeve dve prethodne, ali je važna za svih sedam milijardi homo sapijensa jer ako se ne nađu razumni odgovori na sva postavljena pitanja, 22. vek će svakako biti gori nego ovaj u kome smo sada.

Autor: Vera Kondev
Izvor: Nedeljnik

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844