Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Svet nam može ugoditi: Povodom romana „Barbara, Kata i dva čuda jedna“

Čudo jedno! – koliko smo puta to uzviknuli.

A čitajući bajkovni roman „Barbara, Kata i dva čuda jednaRastislava Durmana, sigurno ćemo, kako i sâm naslov kaže, bar dva puta to isto uzviknuti.

Prvo, čudno će nam biti zbog čega je u naslovu spomenuta samo jedna Kata, kad ih ima dve, dok će nam drugo čudo predstavljati upravo taj poslednji deo naslova, koji deluje paradoksalno, a zapravo je sasvim logičan prikaz relativnosti jedne spontane izjave, jer reakcija koju prati takvo iščuđavanje najčešće i nije izazvana nikakvim natpirodnim ili nadrealnim čudom za koje se mislilo da postoji samo u bajkama.

Naprotiv, čudima iz bajke uopšte se ne čudimo, jer znamo da im tamo i jeste mesto, pa bi zato u ovom slučaju potencijalno treće čudo trebalo da izostane, ali kad bi postojalo, opet bi se ticalo naslova, odnosno prvog navedenog imena.

Kao što se u bajkama ne čudimo bićima poput zmajeva i aždaja, tako se ne čudimo ni kad životinje mogu da razgovoraju sa ljudima, pa ne treba da nas iznenadi što je u Durmanovom romanu guska Barbara ravnopravni sagovornik svoje gazdarice Kate, a da je i sama Barbara veoma bitan lik dokaz je to što je njeno ime istaknuto već u naslovu.

Poigravajući se bajkom kao žanrom i čudom kao karakteristikom tog žanra, Durman se istovremeno poigrava odnosom između bajkovnog sveta koji je stvorio svojim romanom i izmaštanih svetova koji stolećima opstaju u već dobro poznatim bajkama, mitovima, legendama, predanjima.

Nije lako pomoću konkretnih primera pokazati kako bi svet koji je toliko opsednut digitalizacijom mogao pronaći sebe u pričama koje su većinom nastale u drevna vremena i bile prilagođene tadašnjim shvatanjima, vrednostima i načinu života – ali, upravo će nas ovaj roman podsetiti da pojedine priče nikada ne zastarevaju i da se pouka koju nose zaista može primeniti u svakoj prilici i svakom vremenu, bez obzira na to što magarac odavno nije osnovno prevozno sredstvo i što više niko ne mašta da će sresti siroticu koja je zapravo careva kći.

Naravno, ni u vremenima kad su takve priče nastale niko nije išao do samog Sunca da traži njegovu kćer niti se kod raznih životinja raspitivao treba li da se dobrovoljno preda zmijinom jeziku, a sigurno je da niko ni tada nije doslovce verovao u ono što bi u takvim bajkama čuo, ali upravo je to ono što ih čini svevremenim, jer ako su tako nerealne (nekad nerealne i do apsurda) mogle da oplemene tadašnji realni svet, zašto ne bi mogle to da postignu i u sadašnjem svetu – tim pre što bi današnji svet mogao biti najbolji dokaz da je ostvarivo ono što je nekada i postojalo samo u bujnoj mašti pripovedača.

Ukrštajući shvatanja jedne bake, koja veruje da bajke i dalje mogu biti zanimljive i korisne najmlađim generacijama, sa shvatanjima i sistemom vrednosti njene unuke, Durman je mnogo više spojio nego što je suprotstavio dva različita sveta, koja u početku zaista jesu bila suprotstavljena, ali se pokazalo da upravo njihove različitosti čine da se još bolje međusobno uklope i sastave.

Obogaćen ne samo klasičnim bajkama i legendama – koje su tek ponegde menjane u odnosu na izvornik, ako je za tim bilo potrebe – nego i ilustracijama koje dočaravaju detetovu maštu u sredini koja inače ne ostavlja mnogo prostora za kreativnost, Durmanov roman stvara pred čitaočevim očima jedan toliko jednostavan i do čuđenja običan svet, da bi čitalac i zbog toga mogao doći u iskušenje da spontano izgovori već citirani izraz.

Jer ako ovo i dalje jeste svet kome se ne može ugoditi i u kome je najčudnije postalo ono što je zapravo najjednostavnije, ipak taj svet može ugoditi svakome ko ume da prepozna njegove drevne pouke i da ih primeni na vrednosti sopstvenog sveta.

Autor: Dušan Milijić

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844