Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Svetlost pripovedanja – prikaz romana „Ljudi bez grobova“

Najnoviji, treći po redu, roman Enesa Halilovića, „Ljudi bez grobova“, jedan je od najboljih, a verovatno i najbolji roman objavljen na srpskom jeziku 2020. godine, o čemu je posvedočila i relevantna književna nagrada „Zlatni suncokret“.

Struktura tog romana izuzetno je složena i veoma pažljivo građena. On ima okvir koji zaokružuje i vrlo neočekivano ucelovljuje kompleksnu priču čiji tokovi ističu iz osnovnog, nesvakidašnjeg, a istinitog, događaja. Reč je o jednom od glavnih junaka, odmetniku, mladom, siromašnom čoveku iz epskog, patrijarhalnog kraja – novopazarskog – kome nije za ženu data devojka koja mu se obećala, već je udata za drugoga. Kako su u tom čoveku – Numanu Numiću – sadržane sve osobine i samog podneblja i kulture iz kojih potiče – doslednost, beskompromisnost, tradicionalnost, poštovanje običaja i nepisanih pravila, duboka osećajnost, čast, on kreće na put osvete. Taj događaj i 47 dana njegovog odmetništva, čine nukleus priče.

Tragika svih drugih događaja o kojima se u romanu pripoveda, proističe iz tragike tog, glavnog. Ona se iz njega širi zrakasto, kao iz kakvog crnog sunca, ili pak kao iz usijanog kosmičkog jajeta, sličitog onom koje se pojavljuje i u samom romanu, koje je palo u dvorište junaka pripovedača. Zrakasto i konstantno emitovanje nesreće praćeno je konstantnom i primarnom pričom. Naime, sve što se događa, a događa se bližnjima Numana Numića ili ljudima koje je poznavao, promatra se kroz njegove zločine, ako su to zločini, i kroz sećanje na njega. Uvek ima da neko nešto dometne u vezi sa strašnim ubicom, sa onim što je učinio.

Kako odmiču događaji u romanu, uočavamo kako se nesreća uvećava, kako se smrt multiplikuje. Zbog njihove gustine, sumornosti i izvesnosti, čitalac nužno počinje da razmišlja, ne samo kao ljubitelj književnosti, uživalac visoke estetike, već i kao filozof, ali i da uočava i filozofsku i pesničku prirodu junaka pripovedača – koji misli da je Numanov sin – posmrče.

Naime, čitalac je u prilici da na osnovu događaja koji su brojni i koji se vrlo brzo smenjuju, uoči nešto što bismo najtačnije imenovali kao neminovnost, pravilnost, a što još uvek nismo smeli da nazovemo sudbinom. Nad time će čitalac da se nepatetično zamisli, da pokuša da to istraži. U domen njegovog razmišljanja koje je podstaknuto ovim kompleksnim romanom, a što je implicite razlagano sa stanovišta pripovedača, svega što se događalo njemu i onima koje je voleo, jesu formiranje umetnika, njegov portret u mladosti, put genija i njegova tragedija, povezanost patnje i stvaranja, trošnost autora u odnosu na ono što stvara i čemu teži, njegova usamljenost u svetu, dizbalans između umetnika i korumpiranog društva, čast i naličje borbe za nju, zločin – u ogledalu, čovek margine u marginalizovanom društvu, odnos margine i centra, umetnik u zatvoru i zatvor u umetniku, mitski otac, oceubistvo, veličanstvenost poezije i nauke, snaga poroka, preimućstvo prirode nad kulturom, konstantnost zla, njegova ontologija i praktično manifestovanje, zaborav bližnjih, istorijski zaborav.

Ono što se ne priziva u prvim slojevima ovog romana, a o čemu bi trebalo razmišljati, jeste uticaj zaborava ili pak namerne istorijske amnezije na stvarnost jednog naroda, ali i čitavog sveta, kao i na stvarnost kulture i književnosti. Zato se o tome sigurno možemo zapitati misleći na ovaj roman i na neprepoznavanje njegovih izuzetnih vrednosti od strane nekompetentnih arbitara koji iz svojih, i ne samo svojih, razloga, trče za vetrom, danas oličenim u spektaklima, pa i u primitivnom humoru.

Slobodni smo da kažemo da smo, čitajući ovaj roman, sve vreme imali na umu Ljubu Šampiona dok idemo za pripovedanjem Semira Numića, a da smo na umu, neminovno, sve vreme imali Petriju, dok smo pratili Bademin život. Takođe, da smo, diveći se izuzetno vešto uklopljenim elementima fantastike u ambijent stvarnosti, imali na umu Milovana Glišića, ali i celokupno delo Radovana Belog Markovića. To, naravno, ne mogu prepoznati oni koji se u ideologiju razumeju znatno bolje nego u književnost, a koji, čak u svojoj dobronamernosti, ali i nedovoljnoj obaveštenosti, misle da je ovo prvi roman Enesa Halilovića. Srećom, ima još onih koji drže do stručnosti članova književnih žirija koji pak u kontinuitetu prate rad naših značajnih stvaralaca.

Autor: Slađana Ilić
Izvor: novosti.rs

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844