Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Tako različiti, a tako slični – prikaz romana „Vila na Dedinju“ Ivana Ivanjija

Jedan od glavnih junaka (ujedno i jedan od nekoliko pripovedača) romana „Vila na Dedinju“ počinje svoju priču prilično nesigurno, pa i samokritično, priznajući da ne zna kako bi se najbolje izrazio i kojim bi rečima najslikovitije dočarao ono što ima da kaže, ali pošto ne piše ručno nego kuca na računaru, posao mu je vidno olakšan, jer može da izbriše ono što mu se već u prvi mah ne dopadne kako je ispalo.

I baš kao što je pomenutom junaku iz novog dela Ivana Ivanjija bilo teško da adekvatno otpočne svoju ispovest, nije ništa lakše da se „Vila na Dedinju“ efektno predstavi u nekoliko rečenica, jer u pitanju je roman koji je sačinjen od tri različite priče, moglo bi se čak reći: od tri posebna romana, pa bi se ova knjiga ukratko mogla opisati kao trilogija, možda i kao omnibus, pa i kao svojevrsni triptihon. (Naravno da postoji mogućnost brisanja suvišnih termina i svođenja na jednu odrednicu, ali u ovom slučaju bolje je da ostanu sva tri, kako bi se videle i nedoumice u tačnom definisanju ovog romana.)

Mada su tri celine labavo povezane, uglavnom kroz jednu ili dve rečenice kojima se latentno najavljuje nova priča (filmskim jezikom rečeno, jedan deo romana ima svoj „cameo“ u drugom delu), svi se junaci, bez obzira na to kojoj priči pripadaju, uglavnom nose sa istim problemima i nedoumicama, svejedno da li ih tišti prošlost, sadašnjost ili budućnost, svejedno da li svoju sudbinu spoznaju u tajanstvenom sanatorijumu, dedinjskoj vili ili brodu nasred okeana.

Još nešto, veoma važno, javlja se kao obavezni motiv u svakom segmentu romana: bar po jedan lik je pripadnik srpske (ili srpsko-jevrejske) dijaspore, neretko i emigracije, ali je sudbinom i dalje čvrsto vezan za zemlju svog porekla, bilo rodbinskim, bilo duhovnim vezama, tako da sve priče neminovno imaju svoj rasplet u Srbiji, pa se pri kraju treće, slučajno ili ne, na istom mestu nađe nekoliko likova iz svake celine, premda ni tada između njih ne dolazi do bližeg upoznavanja, već kao da svako nastavlja svoju priču, iako bi jedni drugima sigurno imali mnogo toga da kažu i jedni od drugih mnogo toga da nauče.

U širokoj galeriji likova koje nudi „Vila na Dedinju“, bukvalno svaki čitalac može bez problema prepoznati i sebe i nekog iz svoje neposredne okoline, jer Ivan Ivanji je svojim junacima podario osobine običnih ljudi, naslikao je one karaktere koji se danas sreću na svakom koraku, izneo je pred čitaoce probleme i nesuglasice koji se javljaju između svakog roditelja i deteta, mada su u prvom planu redovno likovi koji, bez obzira na godine, ostaju nedozreli i neodlučni pred teškim odlukama koje život nameće, a takvi su očigledno zbog toga što su imali sve što drugi nisu dok im je nedostajalo upravo ono što drugi imaju. I to što su gotovo svi likovi nesrećni ili ne umeju da spoznaju sreću na pravi način – ni to nije ništa neobično, jer kako stoji u jednoj rečenici romana, izgleda da samo mrtvi nisu nesrećni.

Od instituta koji kao da je preslikan iz gotskih priča i u kome su se našli moderni junaci „Čarobnog brega“, preko hronike jedne kuće koja sama za sebe čini burnu srpsku istoriju, do pomorske avanture i porodične tajne kao iz filma „Noćni čuvar“, čitaoci će podjednako uživati u svakoj celini romana, pa iako može delovati čudno (u formalnom smislu) što likovi iz jednog segmenta nisu neposredno povezani sa likovima iz preostalih delova romana, ipak će svako vrlo brzo uvideti da jedan celovit roman lako mogu činiti i junaci koji se međusobno nikada nisu sreli, kojima čak ni sudbine nisu slične, ali suštinski proživljavaju podjednako teške trenutke i prolaze kroz sličnu vrstu katarze dok ne spoznaju svet na pravi način i hrabro se ne upuste u rešavanje problema koje su podsvesno izbegavali godinama.

Nemoguće je, najzad, ne zapaziti koliku je pažnju pisac posvetio aktuelnim temama kojim se bavio u svom novom romanu, a pritom treba istaći da nije lako utkati u fikciju najnovija naučna dostignuća i tajne jednog sporta koji nije toliko poznat širem auditorijumu – a da se umetničko delo ipak ne pretvori u suvoparnu teoriju i puko nabrajanje suvišnih informacija.

Autor: Dušan Milijić

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844