Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Tri romana u jednom ili alternativni bestseler – Prikaz romana „Čovek koji je voleo pse“

Za poznavaoce hispanskih književnosti, kubanski autor Leonardo Padura dugo je slovio kao jedan od pisaca – uz Meksikanca Horhea Ibarguengoitiju i Španca Manuela Vaskesa Montalbana – koji su na rečenom jezičkom području, u raznim razdobljima, uspevali da osveže i inoviraju žanr kriminalističkog romana. Opšta percepcija Padure kao pisca u bitnom se izmenila od njegove knjige „Čovek koji je voleo pse“. Ne samo da je roman ovenčan mnogim međunarodnim priznanjima, nego je i postao svojevrsni alternativni bestseler. Naravno da roman delimično duguje svoj uspeh primamljivom naslovu, koji pogađa mnogo širu ciljnu grupu od one implicirane samim tekstom. U kojem, međutim, nema komercijalnih ugađanja čitaocima, pa se onaj koji nije upućen u razvijene motive o kojima Padura piše, u početku može osetiti uskraćen za kontekst života Lava Trockog i, pogotovu, ishoda kubanske „revolucije“. Međutim, i takvog čitaoca piščevo majstorstvo uvlači u priču, uzbudlivu poput Padurinih detektivskih štiva. Između ove dve vrste narativa u Kubančevoj izvedbi postoji, međutim, dve bitne razlike: „Čovek koji je voleo pse“ je s obzirom na tematske zahvate praktično tri romana u jednom, od kojih je svaki podjednako napet kao i njegovi narativi o detektivu Kondeu. Iz čega proističe druga značajna razlika: ova knjiga u izvornom izdanju broji gotovo osam stotina stranica. (Lagunino izdanje je kraće za blizu dvesta, u skladu sa time što španski jezik sadrži članove i drugo jezičko oruđe koji ga u tekstualnoj praksi čini „dužim“ od srpskog.) Međutim, s obzirom na obilatost zahvata, roman nije mogao biti kraći: autor iskusno i mudro pravi „pauze“ u unošenju saspensa, kako preuzbudljiva priča ne bi „pojela“ samu sebe.

Tri razvijena motiva o kojima Padura piše podudaraju se sa tri glavna junaka ovog romana: propalim kubanskim piscem Ivanom, ruskim revolucionarom Lavom Trockim i katalonskim anarhistom Ramonom Merkaderom. Tema je svakako raspad leve ideje: od poraza u Španskom građanskom ratu, preko staljinističkih čistki – u koje spada i likvidiranje Trockog – do izneverene kubanske revolucije, čija je žrtva, na svoj način, i Ivan. Roman je nadideološki, utoliko što implicira da se komunizam raspao zbog banalnosti zla u koje je ogrezao, baš onoliko koliko je to Hana Arent, primenjeno na određenog nemačkog dželata, implicirala za nacionalsocijalizam. Drugim rečima, fanaticima levice roman se neće mnogo dopasti, ali teško mu je dati bolji kompliment od toga da može računa na široke slojeve ideološki neostrašćenih čitalaca.

Padura čini tekst uzbudljivim posredstvom retko savesnog i verodostojnog dokumentovanja istorijskih podataka i biranja najneobičnije moguće građe od ponuđene; maštovitog „dopisivanja“ glavnih likova te, naravno, mehanizma preplitanja temeljnih sižejnih niti, nasleđenog iz sopstvenih detektivskih romana. „Uvezivanje“ fabularnih linija je organsko: Merkader ubija Trockog u Meksiku – gde se on krije – da bi se i sam krio, na Kubi, i tamo ispovedao Ivanu. Od svih likova, Ramon je prikazan najvišeslojnije: on olakšava svojoj savesti pod uticajem raka a autor implicira da je na njegove akcije uticala posesivna, ideološki ostrašćena i osvetoljubiva majka. Time se osvežava i rekontekstualizuje arhetip edipovštine, na način da dželat biva prikazan – posebno utoliko što je Merkader naslovni čovek koji je voleo pse – kao groteskno i odrana bespomoćno biće prema kojem čitalac može oseti čak i saosećanje. Takav zahvat je vraški teško postići, te je možda razvoj Merkaderovog lika najveće majstorstvo romana koji obiluje autorskim majstorstvima.

Autor: Domagoj Petrović

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844