Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Uska staza ka dalekom severu – Ričard Flanagan

Izuzetna haiku pesma japanskog pesnika Macua Baša deluje kao neobičan temelj za roman o divljaštvu i opstanku na burmanskoj Pruzi smrti koju su ratni zarobljenici i prinudni radnici izgradili 1943. No prefinjena Bašova sažetost podarila je romanu Ričarda Flanagana Uska staza ka dalekom severu ne samo naslov nego i dostojanstvo i nedokučivost.

Tasmanijski pisac Ričard Flanagan s dobrim razlogom se pozabavio ovom temom. Njegov otac je bio među tim zarobljenicima na zloglasnoj „uskoj stazi“. Preživeo je, ali više od devet hiljada australijskih ratnih zarobljenika i neznano koliko prisilnih radnika nije. Burmanska pruga protezala se i kroz piščevo detinjstvo. Kako sam kaže, tu knjigu nije želeo, nego morao da napiše. No roman seže i očarava daleko šire od ovog središnjeg, varvarski ostvarenog tehničkog podviga.

Glavni junak romana Dorigo Evans, Tasmanijac kao i sam Flanagan, zahvaljujući stipendiji odlazi iz svog siromašnog sela, završava medicinu i stupa u vojsku na samom početku Drugog svetskog rata. Pred sam odlazak zaljubljuje se u Ejmi, devojku neodoljivog pogleda koja je, kako se kasnije ispostavlja udata za njegovog dalekog srodnika. Dorigova jedinica predaje se Japancima na Javi, a on sam stiče slavu zbog požrtvovanog i domišljatog rada u logoru, čvrstog vođstva zahvaljujući kom je veliki broj njegovih ljudi preživeo i smelosti kojom se suprotstavljao komandantu logora, velikom ljubitelju haiku poezije i zavisniku od metamfetamina majoru Nakamuri. A Dorigo mrzi slavu – mrzi vrline načelno, a svoje posebno, mrzi pomisao da su ti mučni meseci odredili dalji tok njegovog života. U svom dugom posleratnom životu Dorigo svoje herojske trenutke posmatra kao da su tuđi. Obavlja svoje dužnosti ostajući odvojen od njih, a kao muž i otac najčešće je odsutan duhom i telom.

Dorigov omiljeni pisac je Tenison, u čije vreme su mnogi romani bili biografski. Ovaj roman takođe je neka vrsta biografije, ali ne iznesene hronološki, linearno, nego u skokovima kroz vreme – zarobljenički logor, detinjstvo i mladost, predratna ljubav, starost pola veka kasnije. Tek na poslednjim stranicama romana shvatamo trenutak u logoru koji je nepovratno oštetio Dorigov život i tek tada uviđamo da njegove traume nemaju mnogo veze s logorom.

Flanagan ovo skakutanje između trenutaka i tačaka gledišta izvodi vrhunski vešto. Ti pomaci nisu zbunjujući, ali izazivaju vrtoglavicu i zahtevaju čitaočevu punu pažnju. Još više zadivljuje njegova sposobnost da glavnog junaka prikaže istovremeno slikovito i nejasno. Doriga Evansa nije lako voleti, možda zato što mu je teško da voli samog sebe.

Ovu veštinu i senzibilitet koji se ogledaju u bogatstvu jezika, u povorci maštovito osmišljenih sporednih likova, u mučnim prizorima dostojnim pera jednog Zole, u škrtom, ali prefinjenom prikazivanju ljubavi – jedne uzvraćene ali neostvarive i jedne neuzvraćene ali večite – u istovremeno plemenitom i nemilosrdnom načinu pripovedanja, žiri Bukerove nagrade prepoznao je i nagradio 2014. godine, a svoju odluku obrazložio je laskavim rečima: „Ovu nagradu dobili su do sada mnogi dobri romani, ali sada je dodeljena velikom romanu.“

Pred srpskim čitaocima uskoro će se pojaviti još jedan roman Ričarda Flanagana, Želja.

Autor: Nenad Dropulić
Izvor: Novosti

Autor: Ričard Flanagan

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Ričard Flanagan

Ričard Flanagan

Ričard Flanagan je rođen 1961. godine u Tasmaniji u Australiji. Njegovi romani su objavljeni u trideset osam zemalja. Flanagan je dobio brojne nagrade i počasti za svoje romane, uključujući i Bukerovu nagradu za roman Uska staza ka dalekom severu.   Foto: Joel Saget

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844