Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Veliki hit „Poslednje proleće u Parizu“, bestseler koji uvodi u svet Staljinove Rusije i modernog Pariza

Specijalno za Nedeljnik piše Mario Badjuk, profesor srpskog jezika i književnosti Prve kragujevačke gimnazije.

Jedan, sasvim običan novinarski zadatak, spojiće dve sudbine i uvesti vas u svet Staljinove Rusije, modernog Pariza i zauvek promeniti sudbine glavnih junakinja čiji odnos do kraja romana pažljivo i vešto krije Jelena Bačić Alimpić u svom najnovijem, i slobodno možemo reći, najzrelijem delu – romanu „Poslednje proleće u Parizu“.

Ispričana je životna istorija veoma upečatljive snažne ličnosti, a ne slabe i beživotne… Marija Kolčak prihvata životnu borbu, ne posustaje nikada, uspeva da se pričom bori protiv demona smrti, pa se – kao i u životu, završava smrću koja nije konačna, jer priča koju prenosi novinarki, ostaje njeno najveće blago, duhovni testament koji je Olgi vredniji od svega što je u materijalnom smislu dobila Marijinim testamentom.

Motiv priče i pričanja podseća na Andrića, jer je zagovarao misao da se time čovek brani od smrti i nestajanja i da stiče besmrtnost. Zajednički imenitelj svih živih bića je smrt, ali prednost umetnika je u tome što pričom, delom, rečima može da zavara tog krvnika i produži svoje trajanje... setite se samo Šeherezade iz legendarnog persijskog zbornika „Hiljadu i jedna noć“... Osuđena na smrt, pričama, sve lepšim i bogatijim, uspela je da zadivi šaha koji je poštedeo gubilišta i dao joj novu šansu da živi, tako i junakinja Marija svaki dan priča o svojoj izuzetno surovoj prošlosti, uspostavlja pokidane veze sa korenima i odlaže smrt na koju je osuđena i koja lebdi iznad njene glave od početka romana.

Olga je mudra, ćutljiva, zagovornik teze – u ćutanju je sigurnost! Ali kao što u mraku Andrićeve istanbulske „Proklete avlije“, od mnoštva ljudskog šljama, fra-Petar pronalazi Ćamila koji mu predaje svoju priču kao testament, tako i Olga od Marije Kolčak dobija sećanje na koje mora da bude ponosna i da ga prenese na papir i otrgne od zaborava!

Priča o Staljinovom vremenu nadovezuje se na Bulgakovljevo remek-delo „Majstor i Margarita“, u kojem je jedna od osnovnih premisa misao – Onaj koji voli mora/treba da deli sudbinu onoga koga voli. Marija je bila spremna na taj potez, kao i Margarita koja napušta udoban život, sjaj, raskoš, a sve zbog prave istinske ljubavi prema siromašnom umetniku Majstoru. Obe junakinje dokazuju tezu – Prava ljubav desi se samo jednom u životu!

Međutim, Viktor je pokazao da je demon zla jači od anđela dobrote, da mu ljudskost ništa ne znači, da su materijalne stvari važnije od duhovnih… Viktor će ostati bleda senka i neprimetna osoba o kojoj ne treba trošiti reči.
Likovi su lepo oblikovani, kompleksni, a posebno zadivljuje starica Marija, kao i Olga, jer zahvaljujući majstorstvu Jeleninog pripovedanja – do kraja dela nismo sigurni u vezu između njih dve – tako da vešto vođena priča, drži sve vreme pažnju čitalaca.

Jedno od književnih ostvarenja koje nikoga neće ostaviti ravnodušnim, roman koji se čita u dahu, ne ispušta, dok se ne zaklopi poslednja stranica, a u instant vremenu, retko ko se može takvim kvalitetom pohvaliti. Pred Jelenom je sjajan uspeh i već izvesno priznanje za najčitaniju i najprodavaniju Laguninu knjigu u ovoj godini!

Autor: Jelena Bačić Alimpić

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Jelena Bačić Alimpić

Jelena Bačić Alimpić

Jelena Bačić Alimpić je rođena 1969. godine u Novom Sadu. Školovala se u Karlovačkoj gimnaziji u Sremskim Karlovcima i na Filozofskom fakultetu u rodnom gradu, na Katedri za jugoslovenske književnosti i srpskohrvatski jezik. Radila je kao novinar i autor dokumentarnih televizijskih emisija za JRT mrežu i TV Novi Sad u periodu od 1987. do 1993. godine. Devet godina je bila novinar i urednik u sistemu Color Press Group. Od 2002. godine do kraja 2013. radila je kao novinar, urednik i voditelj na Televiziji Pink. Dobitnica je mnogobrojnih nagrada za televizijsko stvaralaštvo u zemlji i regionu. Autorka je romana Ringišpil (2010), koji je preveden na makedonski, turski, bugarski i slovački jezik, nagrađen Zlatnim Hit liberom i dve godine zaredom proglašavan najčitanijom knjigom domaćeg autora. Ringišpil je objavljen i u luksuznom izdanju, u prestižnoj ediciji Dragulji Lagune, kao jedan od najprodavanijih i najčitanijih romana u istoriji izdavačke kuće Laguna. Njen drugi roman, Pismo gospođe Vilme (2012), i treći, Poslednje proleće u Parizu (2014), takođe su postali bestseleri, prevedeni su na makedonski jezik, nagrađeni Zlatnim Hit liberom i proglašeni za najčitanije knjige domaćeg autora u 2012. i 2014. godini. Takođe 2014. godine, Jelena Bačić Alimpić proglašena je za najčitanijeg stranog autora u Makedoniji i za to je dobila priznanje od Matice makedonske. U oktobru 2015. godine objavljen je njen četvrti roman Noć kada su došli svatovi, prva knjiga iz trilogije Kazna za greh, koja je postavila nove rekorde u prodaji i čitanosti. Prevedena je na makedonski jezik. Druga knjiga iz trilogije Kazna za greh, a autorkin peti roman, Knjiga uspomena, objavljena je u februaru 2016. godine, takođe je prevedena na makedonski jezik i zauzela je prvo mesto na listi najčitanijih i najprodavanijih knjiga u 2016. godini. Treća knjiga iz trilogije Kazna za greh – Molitva za oproštaj, autorkin šesti roman, objavljena je u junu 2016. godine. Kao sve knjige iz ove trilogije, ušla je u prvih pet najprodavanijih i najčitanijih knjiga u 2016. godini. Prevedena je na makedonski jezik. Njena sedma knjiga Nigde nema te, objavljena u maju 2017. godine, takođe je postala bestseler, prevedena je na makedonski jezik i oborila je rekorde u prodaji i čitanosti u Srbiji i regionu. Godine 2018. objavila je još jedan bestseler, roman Kofer iz Berlina. Godine 2019. objavila je knjigu Njegove bele rukavice, a iste godine je njen roman Poslednje proleće u Parizu preveden na francuski jezik. Do sada je objavila dvanaest romana, a iz godine u godinu njeni romani su najčitaniji u mreži biblioteka širom Srbije. Jelena Bačić Alimpić živi u Novom Sadu kao slobodna umetnica, udata je i majka je dvoje dece, Marka i Dunje.

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844