Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

„Vozom za Samarkand“: Trijumfalno finale trilogije

Već iz prvih nekoliko stranica knjige „Vozom za Samarkand“ jasna je njena široka postavka: u oktobru 1923. godine kolebljivi, pomalo usiljeni i emotivno neiskusni borac ruskog građanskog rata Dejev treba da po naredbi Komunističke partije kao vođa ešalona, uz pomoć lepe, stroge i odlučne komesarke Bele koja će mu se očito petljati u ingerencije, prebaci rashodovanim vozom petsto gladne siročadi iz Kazanja u žitnu, ali daleku, centralnu Aziju, u naslovni grad romana. Ovakva narativna ekonomija velike nade ruske književnosti Guzelj Jahine (1977), koja je za svoj prošli roman „Deca Volge“ dobila tri važne književne nagrade u Rusiji, Nemačkoj i Republici Srpskoj („Velika nagrada Ivo Andrić“), tek je jedna od strategija autorke da se njeno delo teško ispušta iz ruku. Osim što na tek opisan način kontroliše i dubinu štiva, ona na valjan način odlazi i u suprotan postupak: u širinu. Prostor od preko četiristo stranica daje joj zamaha da postupno – gotovo neprimetno ali opipljivo uvećavajući saspens – i višekratno varira osobine glavnih junaka. Ako na početku Dejev deluje možda pomalo ženskobanjasto, Bela se, sasvim suprotno, isprva pokazuje kao „žena mužik“, da bi se ispostavilo da njena prividna prestrogost nalazi korene u neplodnosti, koju ona direktnije i bolnije oseća tokom transporta dece. Ukoliko pak protagonista na prvim stranicama deluje kao pomalo histeričan, malodušan i preambiciozan mladić, on će gonjen teškim, a duboko egzistencijalnim zadatkom koji mu je zapao, spontano izrasti u hrabrog čoveka, fanatično rešenog da po svaku cenu sprovede zacrtano u delo.

Iz opisanog je jasno da „Vozom za Samarkand“ jeste putopisni roman, ali da se svodi samo na to, ne bi ga (pot)pisala Guzelj Jahina. Svojevrsni road movie služi kao okvir za opisivanje pripadnika gotovo svih slojeva mlade sovjetske države koji od početka ili naknadnim uplitanjem učestvuju u jednoipomesečnom putovanju do Samarkanda: u ešalonu su i bivši vojni lekar, vaspitači, sveštenik i radnici, a „upliću“ se izbegli seljaci, uticajni čekisti, skitnice, atamani sa svojim razbojnicima... Iznenađenja su brojna, jer prisustvo dece čini da pojedini sporedni likovi reaguju na njih suprotno našim očekivanjima: neki, naizgled pristojni, koristoljubivo, a pojedini od koje bi se očekivalo zlo – humano. Takođe, sam transport je vrlo dinamičan, jer deca umiru od gladi, zaraze, zalutalog metka... pri čemu onu upokojenu Dejev menja malim beskućnicima koje sreće na putu tako da njihov broj na kraju bude jednak početnom (prvo poglavlje naslovljeno je Pet stotina a pretposlednje Ponovo pet stotina).

U opštim crtama, roman „Vozom za Samarkand“ možda deluje vrlo sličan prethodnom Jahine, koji je na srpskom takođe objavila Laguna: početni ključni geografski topos i te kako ima veze sa naslovnim iz „Dece Volge“, kao što se u oba tretira pitanje siromaštva i multikulturalizma u SSSR dvadesetih godina prošlog veka (voz iz Kazanja odvozi tatarsku, rusku, nemačku i drugu decu, a usput ima i kavkaške, kirgiške, grčke...). No postupak je znatno drugačiji. Dok je „Deca Volge“ uspešan roman-kaleidoskop sa mogućnostima višestrukog tumačenja, „Vozom za Samarkand“ je realističniji, žanrovski odlučniji, topliji, zrelijeg i bogatijeg, pa tako i verodostojnijeg rečnika koji uključuje elemente ruskih narodnih dijalekata, tatarskog, uzbekistanskog, kirgiškog jezika, kao i uličnog žargona i argoa kriminalnih krugova. Spominjani okvir svojevrsnog road moviea omogućuje pak da novi roman Guzelj Jahine bude i znatno filmičniji od prethodnog. Uzlazna putanja u opusu nadarene ruske autorke čini trijumfalnim finale njene trilogije o mladoj sovjetskoj državi, započete romanom „Zulejha otvara oči“ i okončane „Vozom za Samarkand“.

Autor: Domagoj Petrović

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844