Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

„Žabe“ – roman koji duhovito raskrinkava režim i politiku rađanja u Kini

Suptilni prikaz tragedija, konfuzije i apsurdnosti jedne politike koja je možda bila neophodna, ali je surovo sprovođena.

Prošlogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za književnost i možda najveći živi kineski pisac Mo Jen nedovoljno je poznat zapadnoj pa samim tim i srpskoj čitalačkoj publici što je propust koji je Laguna sada odlučila da ispravi izvanrednim romanom „Žabe“ koji je sa kineskog prevela Ana Jovanović.

Roman, koji je u Kini objavljen 2009. godine i koji je posvećen piščevoj tetki - ginekologu, pojavio se u jeku žustrih debata u Kini oko „politike jednog deteta“ što je i tema ovog romana. Kao što je često slučaj kod Mo Jena, glavni junak je žena - babica Van koja je prateći politiku rađanja u posleratnoj Kini ženama pomagala kako da se porode tako i da pobace. Van je u mladosti, kao vrsna babica, stekla status dobre vile da bi, kako piše Mirjana Pavlović u pogovoru, potom bila satanizovana pošto je revnosno sledeći direktivu partije obavila veliki broj abortusa, čak i u kasnijm stadijumima trudnoće. Tetka će pokušati da se iskupi tako što će zamoliti supruga umetnike da vaja glinene figurice pobačenih beba.
Iako su neki kritikovali Mo Jena zbog toga da mu je nedostajalo hrabrosti da otvoreno progovori protiv politike rađanja (pisac, kako pišu pojedini kritičari, je lično pogođen ovom praksom jer navodno žali što je njegovo jedino dete žensko), ovaj roman u obliku pisama koja narator šalje uglednom japanskom piscu i dramskog teksta na kraju romana ipak diskretno i na momente duhovito raskrinkava komunistički režim i politiku rađanja u modernoj Kini. Kroz opis života tetke Van, Mo Jen prikazuje istoriju rađanja u selima ali i konfuznu situaciju u Kini gde zahvaljujući ekonomskim reformama seljaci imaju slobodu kretanja pa mogu da rode decu u različitim mestima,dok bogataši koji žele naslednike biraju da plate kazne ili uzimaju ljubavnice.

Kroz kompleksan lik glavne junakinje Mo Jen suptilno prikazuje svu tragediju, konfuziju i apsurdnost jedne politike koja je, možda bila neophodna, ali je surovo sprovođena.

Sam naslov romana je igra reči budući da se reči „beba“ i „žabe“ izgovaraju isto, a istovremeno asocira i na boginju Nuvu, koja je stvorila ljudski rod i barsku životinju koje se sam pisac,kako je napisao u predgovoru tajvanskog izdanja romana, užasava.

Autor: Ksenija Prodanović
Izvor: Nedeljnik

Autor: Mo Jen

Podelite na društvenim mrežama:

Mo Jen

Pravo ime Mo Jena je Guan Moje, a književni pseudonim na kineskom znači „onaj koji ne govori“. Rođen je 1955. u seljačkoj porodici. Roditelji su ga, iz predostrožnosti, naučili da ne govori kada je van kuće. Zbog toga je izabrao ovakav pseudonim, Mo Jen, „onaj koji ne govori“. Tokom Kulturne revolucije, 1966. godine, dobio je etiketu „nepoželjnog elementa“ i zbog toga je izbačen iz škole. Njegova porodica je u to doba živela vrlo teško i siromašno. Radio je u fabrici, a 1976. je ušao u Narodnu oslobodilačku vojsku, a onda se učlanio i u Komunističku partiju. Mo Jen je diplomirao na Vojnoj akademiji umetnosti i književnosti 1986, a zatim i na Pekinškom univerzitetu. Njegovo seljačko poreklo i obrazovanje u vojnim okvirima, prilično odudaraju od obrazovanja koje su stekli drugi pisci nadojeni klasičnom književnošću. Godine 1981. je objavio svoju prvu novelu, Kiša pada na prolećno veče i uzeo pseudonim. Kritika je odmah toplo dočekala njegov prvenac, ali se proslavio romanom Crveni sirak koji je pretočen u film 1986. Mo Jen je dao ostavku u vojnoj službi 1999. gde je do tada radio u odeljenju za kulturu. Dobio je Nobelovu nagradu za književnost 2012. godine sa obrazloženjem da sa „fantastikom spaja fikciju, istoriju i savremeni trenutak“.

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844