Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

„Zamalek“ – Egipatska knjiga mrtvih

Dejan Tiago Stanković rođen je u Beogradu, a živi daleko od njega. Isprva u Londonu, potom u Lisabonu. Studirao je arhitekturu, a ne bavi se njome. Simbol njegove profesije nije maketa, nožić, šestar, lenjir, već olovka. Ali nije se odmah posvetio pisanju. Tek u svojim četrdesetim. Prethodno se bavio srodnim poslom. Prevodio je vrhunsku književnost. Prvo Saramaga na srpski, a onda Andrića i Mihailovića na portugalski. 

Objavio je knjigu pripovedaka „Odakle sam bila, više nisam“ i romane „Estoril“ i „Zamalek“. Njegov prvi roman preveden je na velike svetske jezike i nagrađen u Srbiji i Velikoj Britaniji, a u Portugalu je, što je kuriozitet, ušao u školsku lektiru.

Roman „Zamalek“ govori o Kairu, severnoafričkom megalopolisu sa više od 16 miliona stanovnika, o džinovskom gradu, koji se prostire obalama Nila, okružen iscrpljujućom pustinjom. O ruži Srednjeg istoka.

Podnaslov romana je roman o kismetu. A kismet znači sudbina. Junaci ovog štiva često izjavljuju: „Dok čovek planira, Bog mu se smeje“.

Kairo je najveći afrički grad i sedište arapskog sveta. On osim rezidencijalnog, kolonijalnog dela ima i grad novi i stari, četvrti siromašnih i grad mrtvih. Vojska bezimenih živi na krovovima zgrada i kuća i kairskim grobljima. Pod vedrim nebom. U nezamislivoj bedi.

Zamalek je elitni kvart Kaira, koji je nakon zlatne britanske epohe i Napoleonovih osvajanja, vremenom izgubio stari sjaj. Naravno, nije sasvim ostao bez šarma, već se neznatno ofucao, poput omiljenog komada garderobe.

Glavna junakinja Arna useljava se u novi soliter sa veličanstvenim pogledom na piramide u Gizi, zajedno sa mužem i ćerkama. Tu im se pridružuje siromašna Nabila, verna sluškinja, koja vremenom postaje član njihove porodice. Takva posluga smatra se nečim između kućnog ljubimca i roba, koja nema prošlost i dom iz kojeg dolazi, samo onaj u koji stupa.

Osim što je milionski grad u pitanju, košnica ispunjena pulsirajućom dinamikom, horizontala, Kairo je i vertikala, povezan sa istorijskim slojevima kulturne baštine drevnog Egipta, piramidama, muzejima, grobnicama, rečima „Egipatske knjige mrtvih“, ali i praktikovanjem islamske i hrišćanske kulture, stare grčke zajednice, drevne koptske, afričke i arapske.

Tiago Stanković nam otkriva kolonijalne, evropske tragove, ali i duh Sadata, Nasera, kralja Faruka, palestinskih i drugih izbeglica, svet fatve, ženskog obrezivanja, rodne neravnopravnosti, burki, koji se ne može ublažiti i ispraviti feminizmom i zagovaranjem mantre jednakosti polova.

Kairo se pomalja u atmosferi velikog zagađenja, tiranije saobraćaja, gde pešaci satima čekaju na bezbedan prelazak ulice. Jedino je u petak, praznični i molitveni dan malo bolja situacija, ili tokom posnog dela dana u vreme Ramazana kada na ulicama nema uobičajene gužve.

Kosta, antikvar, bivši oficir jugoslovenske vojske u rasejanju, koji je svio gnezdo u ovom delu sveta i nikad se nije vratio kući, zapošljava Arnu, Srpkinju iz Amerike, svoju zemljakinju, istoričarku umetnosti, koja nam ispreda misterioznu priču.

„Egipatska knjiga mrtvih“ nadaleko je poznati tekst prolaska duše kroz carstvo mrtvih i njenog trijumfalnog izlaska na svetlost Sunca. Da bismo se ponovo rodili u telu, potrebno je ispuniti prethodne uslove. Biti faraon. Velikodostojnik. Sveštenik. Vladar i bog Egipta. A onda nakon smrti biti balzamovan, odstranjene iznutrice, sačuvane u kanopama, uklonjenog mozga (koji se specijalnom tehnikom izbacuje kroz nozdrve), mesa usoljenog, dehidriranog, možda pustinjskim peskom. Naposletku se isušeni zemni ostaci uvijaju u platno umočeno u smolu i mirise, a mumiji se stavljaju u ruke papirusi, dugi i po dvadeset metara, ispisani hijeroglifima, koji pomažu putovanju tela i duše kroz podzemni svet.

U nišama priče krije se povest srpske ambasade u Egiptu, nekadašnje jugoslovenske. Ona se takođe nalazi u četvrti Zamalek. Kupljena je od nekog paše 1942. Trebalo je da bude pretvorena u kraljevski dvor. Da se iz nje mladi kralj Petar II vrati tronu. Od tog plana se ubrzo odustalo, a kralj je zauvek napustio Kairo i snove o povratku u domovinu. Najveći uspon ambasada doživljava u Titovo i Naserovo vreme.

A priča u romanu „Zamalek“, koju nam pripoveda Arna, nije o antikvitetima, replikama i originalima,  o Otu, profesoru egiptologije prestižnog nemačkog univerziteta, Jevrejinu, koji je bežeći od nacizma, otvorio antikvarnicu u Kairu, u četvrti Zamalek, koju su posećivali kraljevi, predsednici država, javne ličnosti, turisti i domaći. Ne dočekavši penziju, silom prilika, prepustiće radnju svom štićeniku Kosti, bežeći od radikalnog antisemitizma, nalik legendarnom lutalici, bez doma i korena.

Priča nije, kako čitalac očekuje o starinama, artefaktima, predmetima neprocenjive vrednosti. O amajlijama kojima su nakićeni mrtvi i živi, skarabeju i feniksu, i koliko je život bezvredan bez njihove moćne zaštite. O jeftinoj kupovini i paprenoj prodaji. Ona je o ljudima, njihovoj sudbini i željama ljudskog srca.   

Autor: Silvana Hadži-Đokić
Izvor: Danas

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844