Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

„Zanimljiva istorija Srba u 147 priča“: Radoje psuje nad mrtvim Jankom

Pišući o zaboravljenim, skrajnutim i nepoznatim detaljima iz burne srpske istorije, Momčilo Petrović nije samo pokušao da kolektivnu svest obogati novim podacima nego ju je još više osvetlio, kao i ono što je oduvek bilo sastavni deo istorijske nauke, ali o čemu se suštinski nije mnogo znalo i što se uglavnom uzgred pominjalo.

Iako u naslovu knjige jasno stoji da se ona odnosi prvenstveno na istoriju srpskog naroda, ipak se kroz tekstove dotiče i istorija drugih naroda ili biografije pojedinih njihovih pripadnika koji su u određenim momentima bili u dodiru sa Srbijom i Srbima. Sa druge strane, i srpska istorija se prikazuje u kontekstu svetske, naročito kad su tema civilizacijska dostignuća, koja su na Balkan i u Srbiju znala da stignu sa zakašnjenjem, ali ponekad i da poteknu upravo sa tih prostora.

Sastavivši knjigu od dvadeset i jedne tematske celine, pri čemu svaka ima po sedam tekstova, Petrović čitaoce najviše vodi kroz srpski devetnaesti vek i prvu polovinu dvadesetog veka jer činjenica jeste da taj period nije ni izbliza istražen kako se na prvi pogled čini, tim pre što istoriografija redovno forsira imena i biografije onih ličnosti za koje je u datim okolnostima procenjeno da su vredne pomena, dok se prećutkuje ono što bi moglo biti ocenjeno kao pikanterija bez istorijskog i nacionalnog značaja.

Međutim, upravo se u takvim detaljima često krije prava pozadina bitnih istorijskih događaja, ali i mentalitet samog naroda, koji se po nekim osnovima ni do danas nije promenio, pa je tako, primera radi, dovoljno pročitati tekstove o kontroverznom novinaru Peri Todoroviću ne bi li se shvatilo da su tabloidi puni šokantnih (ili danas: klikabilnih) naslova i petparačka literatura prisutni u srpskoj štampi još od vremena Obrenovića, te da su politički sukobi znali da odu mnogo dalje od verbalnog nivoa i pretvore se u masovne fizičke obračune, čak i između onih ličnosti koje je istorija zabeležila kao naočite i elitne predstavnike srpske političke scene devetnaestog stoleća.

Prolazeći kroz Petrovićeve tekstove, čitalac će u drugačijem svetlu sagledati i izvesne istorijske ličnosti o kojima se inače već dovoljno zna, uz poneki podatak koji će ga iznenaditi, pa se tako već proslavljeni dramski pisac Branislav Nušić pojavljuje kao organizator kraljevog venčanja, dok budući narodni heroj Žikica Jovanović Španac nastupa kao novinar zainteresovan za slučaj ubistva beogradske milionerke.

Istovremeno se u Petrovićevoj knjizi razotkriva i pozadina pojedinih događaja koji su toliko značajni da možda i ne treba dirati u njihovu zvaničnu i ukorenjenu verziju, što ne znači da neće biti naodmet pročitati kakvim se lukavstvima tokom pregovora sa Turcima služio Janko Katić, šta se zaista dogodilo na Čukur-česmi i da li je general Ranko Alimpić kriv za smrt Đure Jakšića.

Osvrnuvši se na neobične smrti i sahrane velikih Srba, Petrović je preneo i izveštaj gde stoji da je Radoje Domanović na sahrani Janka Veselinovića uzviknuo: „Jaoj, Srbijo, majku ti j... kad ti ovaki ljudi pomreše!“

Kad bude shvatio da se čak i u istorijskim pregledima retko pominje značaj prvog pregovaračkog okruglog stola u Sremskim Karlovcima, da se malo zna o Kalmicima iz Malog Mokrog Luga i Grcima iz jednog bačkog sela, da je jedan istaknuti revolucionar svesno zaboravljen nakon što je sâm morao da zaboravi da je bio lični pratilac svog političkog vođe – možda će neki čitalac spontano uzviknuti: „Jaoj, majku mu, zašto se za ovo ne zna!“

Ali i to je neminovnost, da poneki događaji budu neko vreme skrajnuti i da potom budu otkriveni i vraćeni u istorijsko i nacionalno pamćenje upravo zahvaljujući knjigama kao što je „Zanimljiva istorija Srba u 147 priča“, gde je autor uspeo da kroz relativno kratke tekstove donese prilično veliki broj dragocenih informacija.

Autor: Dušan Milijić

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844