Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Zašto da čitate „Olujni bedem“, novi roman Dejana Stojiljkovića

Uzbudljiva i živopisna je slika bitke na Pločniku koja je prethodila padu Niša i ona je jedini otvoreni sudar turskih i srpskih snaga u kome su Srbi uspeli da pobede.

Da nije bilo narodnih pevača, da nisu poneki pismeni monah ili derviš beležili šta se zbivalo tokom turskog osvajanja Rumelije (kako su Turci nazivali Evropu), o tragičnim, krvavim zbivanjima u srećnom kraljevstvu Srba, koje je dva veka bilo najbogatija i najnaprednija država Balkana, ne bi se znalo skoro ništa. Od tih skromnih ostataka hronika, narodnih epskih pesama i legendi Dejan Stojiljković sklapa istorijski mozaik i piše romane od kojih se prvi, „Duge noći i crne zastave“, pojavio pre pet godina, a sada je objavljen „Olujni bedem“, oba u izdanju Lagune.

Stojiljković je svojim prvim romanom pobudio radoznalost čitalaca za srednjovekovne istorijske romane čija se radnja odvija na našem tlu, a u „Olujnom bedemu“ piše o sudaru turskih osvajača i srpskih vitezova koji su preživeli prvi turski nalet. Kako je autor objasnio za Nedeljnik, naslov novog romana odnosi se na tursku „oluju“ pred kojom se isprečio srpski junački „bedem“ od vitezova Reda Zmaja zaduženih od svog gospodara kneza Lazara Hrebeljanovića, najmoćnijeg vladara posle Nemanjića, da spreče osvajanje Niša, jednog od najvažnijih i najbogatijih utvrđenih gradova kneževine Srbije na kraju 14. veka.

Stojiljković (koji je rođen i živi u Nišu) kaže da je nastojao da „Olujni bedem“ bude u svakom pogledu bolje delo od „Dugih noći i crnih zastava“, knjige koja je postala srpski bestseler sa 30.000 prodatih primeraka. Za „Olujni bedem“ autor je inspiraciju nalazio u delima istoričara Marka Šuice, koji je vrstan poznavalac tog nemirnog vremena od propasti nemanjićkog carstva do turskog osvajanja Smedereva 1459, kada je Srbija nestala sa evropskih mapa i postala deo Osmanskog carstva.

Stojiljković otkriva da je lik derviša, jednog od nekoliko naratora u romanu, „pozajmio“ od Meše Selimovića kome je svojim romanom odao svojevrsni omaž. Na pitanje otkuda se u roman „ušetao“ derviš, čija su promišljanja štampana kurzivom, Stojiljković je rekao da se odgovor na to pitanje krije u nekom od narednih romana. Autor je odabrao da piše istorijske romane o propasti srpske srednjovekovne države, kao i da njima oda počast srpskim piscima kao što je pesnik Miodrag Pavlović, koji mu je zbirkom pesama „Velika Skitija“ (1972), posvećenom našem srednjem veku, otkrio kako se može sintetizovati jezik. Inspirisao ga je, kazao je pisac, i Vasko Popa, a veoma mu je korisna bila pomoć dvojice stručnih konsultanata dr Miloša Ivanovića i dr Aleksandra Uzelca.

„Olujni bedem“ bi mogao biti uspešniji od romana „Duge noći i crne zastave“, slojevitije je pisan, sa jednim tokom radnje u nekom mitskom kraju, gde vlada vila rusalka, a u centru pažnje je kefalija Nenada, lik gospodara bogatog srednjovekovnog grada poput Niša; svi likovi, a posebno vitezovi Reda Zmaja, mnogo bolje su dočarani. Priča je puna obrta i ima veoma buran zaplet, a opisi dvoboja, mitskih bića daju knjizi izvesnu bajkovitost iako ima mnogo surovih prizora, što čitaoca podseća da prati zbivanja u veoma nasilnom vremenu.

Uzbudljiva i živopisna je slika bitke na Pločniku koja je prethodila padu Niša. Ta bitka je jedini otvoreni sudar turskih i srpskih snaga u kome su Srbi uspeli da pobede. Pisac je najavio da će sledeći roman, koji će biti treći tom buduće tetralogije, verovatno biti završen do kraja godine.

Autor: Vera Kondev
Izvor: nedeljnik.rs

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844