Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Akademik Miro Vuksanović o otkupu knjiga

SKANDALOZNI OTKUP KNJIGA

Četiri puta u protekla tri dana obraćao sam se u kabinet Ministarstva kulture i nisam dobio nikakav odgovor. Posle toga sam ih obavestio da sam prinuđen da pošaljem svoje saopštenje za javnost.

Ovogodišnji otkup knjiga za biblioteke u Srbiji razlikuje se od svih prethodnih po skandaloznom postupku. Iz postupka je isključena stručna komisija koja je svoj posao završila u julu ove godine. Naslovi odabranih knjiga zvanično su ponuđeni svim bibliotekama koje su u sistemu otkupa. Biblioteke su svoj izbor uputile Ministarstvu pre kraja jula 2022. godine. Posle toga ministarka Gojković imenuje drugu komisiju za književnost i prevođenje kako se zvanično zove. U toj petočlanoj komisiji su ministarkini saradnici: savetnica, pomoćnik i šef kabineta. Dosad nije poznato da se pomenuta gospoda naročito istakla u književnim poslovima, a s njima su još Bogi i Milan kao evet efendije. Ta petočlana komisija je poništila predlog stručne komisije. Iz daljeg postupka su isključene biblioteke i ministarka je donela rešenje. Taj besprimerni posao je završen pred Sajam knjiga kada su svi koji se bave knjigom zauzeti. Autore i izdavače inače niko ne pita osim onih koji se pitaju.

Drastičan je primer kako su sklonili moja „Sabrana dela“, iako je praksa da se takva izdanja otkupljuju za sve biblioteke. Tako je stručna komisija i postupila. Sve biblioteke su od Ministarstva dobile takvo zvanično obaveštenje. A onda vidovita činovnička komisija naslov mojih knjiga u ministarkinom rešenju vidljivom na sajtu piše velikim slovima da bi se bolje videlo da su umesto 171 komplet uzeli 31 komplet u devet knjiga. To znači da su kaznili mog izdavača i uzeli mu novčanu vrednost koliko košta 1.260 knjiga. Mene su javno uvredili jer su kao stručni kabinet utvrdili da knjige srpskog akademika ne treba da idu u srpske biblioteke.

No da isključim svoj slučaj iako su jedino moju zvezdicu kod naslova protumačili kao da je reč o nepriznatom izdanju, a ne kao znak kako je kod svih ostalih naslova sa zvezdicom u rešenju koje ima problem za sve.

Ovde je reč o bahatoj samovolji i neukosti koja vređa Ministarstvo kulture, zdravu pamet, biblioteke, izdavače i pisce knjiga. Onaj ministar koji u odnosu prema knjizi stvori haos koji liči na gužvu na autobuskoj stanici prvo što treba da učini jeste da kaže, javno, da nije više ministar kulture. Nadam se da smo u demokratskom napretku došli do tog trenutka i da je red da kultura u tome prednjači.

Akademik Miro Vuksanović
(Izjavu akademika mogu koristiti svi mediji ovakvu kakva jeste)

Foto: Branko Lučić

Autor: Miro Vuksanović

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Miro Vuksanović

Miro Vuksanović

Miro Vuksanović rođen je 4. maja 1944. godine u Krnjoj Jeli (Crna Gora). Objavio je knjige: Kletva Peka Perkova, roman, 1977, 1978; Gorske oči, pripovetke, 1982; Nemušti jezik, zapisi o zmijama, 1984; Vučji tragovi, zapisi o vukovima, 1987; Gradišta, roman, 1989; Tamooni, poeme i komentari, 1992; Moračnik, poeme, 1994; Daleko bilo, mozaički roman u 446 urokljivih slika, 1995; Semolj gora, azbučni roman u 878 priča o riječima, 2000, 2001; Točilo, kame(r)ni roman u 33 rečenice, 2001; Kućni krug, roman u koncentričnom snu, 2003; Semolj zemlja, azbučni roman o 909 planinskih naziva, 2005, 2006 (čatiri izdanja u 14.000 primeraka); Povratak u Ravangrad, biografske pripovesti s prologom i pismom svojih likova, 2007, dopunjeno izdanje 2016; Otvsjudu, četiri različite pripovetke s istim namerama, 2008; Semolj ljudi, azbučni roman u 919 priča o nadimcima, 2008; Čitanje tavanice, pripovedaka 20, 2010; Klesan kamen, ogledi i zapisi, 2011; Odabrani romani Mira Vuksanovića, I–III, 2011; Bihpolje, poratna putopisna pripovest s prologom Vladimira Ćorovića i molitvom Ive Andrića, 2013; Змея и волк, dvojezično izdanje na srpskom i ruskom jeziku, 2013; Danonoćnik, zapisi, komentari, izreke, male priče, pesme u prozi, esejčići, sećanja i razni osvrti, 2014; Silazak u reč, O (srpskom) jeziku i (svojoj) poetici, 2015; Izabrana dela u pet knjiga (2017, 2018); Nasamo s Milanom Konjovićem razgovori, likovi, osvrti, 2018; Danonoćnik 2, 2019. Njegova bibliografija u leto 2020. sadrži 2.811 jedinica. Literaturu o književnom radu čini šest knjiga, tri zbornika i više od 300 prikaza, ogleda i rasprava. Pokretač je i glavni urednik Antologijske edicije Deset vekova srpske književnosti Izdavačkog centra Matice srpske (2010–2020 objavljeno 110 knjiga). Inicijator i predsednik Uređivačkog odbora Kritičkog izdanja dela Ive Andrića (2017–2020. izašlo petnaest tomova). Priredio je knjige Laza Kostić u Somboru (1980), Ravangrad Veljka Petrovića (1984), knjigu razgovora Likovi Milana Konjovića (1991), Letopis Stevana Raičkovića (2007), antologijsko naučno izdanje Petar II Petrović Njegoš (2010), Srpski rječnik ili azbučni roman, književni primeri iz oba izdanja (1818, 1852), Vuka Karadžića (2012), antologiju Milovan Đilas (2013), antologiju Njegoš, dva veka, 2013; Njegoš dovijek, 2016; Digitalizovani Njegoš, prva izdanja Njegoševih dela (unikatno izdanje u 11 knjiga na 1508 strana), 2013, antologiju Miodrag Bulatović (2016); Večiti kalendar maternjeg jezika Ive Andrića (2018), antologiju Njegoševih stihova Gorska luča (2018), zbornike radova o Njegošu, Andriću, Crnjanskom, srpskoj književnosti danas i druga izdanja. U Ediciji Odgovori Miloš Jevtić je objavio knjigu Kaže Miro Vuksanović (Beograd, 2000) i knjigu Semolj Mira Vuksanovića (Beograd, 2011). Miloš Jevtić i Radovan Popović priredili su Knjigu o „Semolj gori“ Mira Vuksanovića (Beograd, 2002). Prof. dr Dragan Koprivica autor je knjige Privatni simpozijum o „Semolj gori“ (Novi Sad, 2004), knjige o romanu Semolj zemlja Slušanje planine (Novi Sad, 2008) i knjige o romanu Semolj ljudi Semoljski refreni (2016). Na manifestaciji Pjesnička riječ na izvoru Pive priređen je 2001. simpozijum o romanu Semolj gora. Objavljen je zbornik radova s Okruglog stola u Bileći Književno delo Mira Vuksanovića (Novi Sad, 2016), zbornik sa desetih Veljkovih dana (Sombor, 2017) i zbornik Savremena srpska proza (Trstenik, 2018). Za književni rad dobio je: Nagradu „Politike“ za priču (1975); Nagradu „Miroslavljevo jevanđelje“ za najbolju proznu knjigu u Jugoslaviji za period 1997–2000; Nagradu za umetnost Vukove zadužbine 2000; Prosvetinu nagradu za prozu 2000; „Borbinu“ nagradu za knjigu godine 2001; Nagradu za knjigu godine Društva književnika Vojvodine 2002; Nagradu „Svetozar Ćorović“ za roman (2002); Nagradu „Laza Kostić“ za pripovednu prozu 2005; NIN-ovu nagradu kritike za najbolji roman na srpskom jeziku u 2005; Nagradu „Meša Selimović“ za najbolju knjigu na srpskom jeziku u 2005; Zlatni hit liber 2006; Počasni građanin Bileće (2006); „Statuetu Branka Radičevića“ Brankovog kola 2010, Povelju za životno delo Udruženja književnika Srbije (2012), Nagradu „Veljkova golubica“ za sveukupno pripovedačko stvaralaštvo (2015); Pečat Hercega Šćepana Trga od ćirilice u Herceg Novom (2017), Nagradu „Mihajlo Pupin“ za ukupno stvaralaštvo (2019) i Nagradu „Marko Miljanov“ za Danonoćnik (2020). Dobio je Oktobarsku nagradu Sombora (1986) i Vukovu nagradu (2004), republičke nagrade: „Milorad Panić Surep“ (1996), „Zapis“ (2007), „Đura Daničić“ (2009), „Stojan Novaković“ (2012) i „Janko Šafarik“ (2014). Na predlog Odeljenja jezika i književnosti izabran je za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) 5. novembra 2009. Za redovnog člana SANU izabran je 5. novembra 2015. U SANU obavlja više poslova: upravnik Biblioteke SANU i urednik Tribine (od 2011), predsednik i član tri akademijska odbora, član Izvršnog odbora Ogranka, pokretač i urednik pet serija izdanja SANU. Foto: Branko Lučić

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844