Jubilarno 50. izdanje „Sitničarnice ’Kod srećne ruke’“
Da srpska književnost probija jezičke barijere, pokazuju brojni prevodi knjiga naših pisaca na svetske jezike.
Jedna od najprevođenijih knjiga savremenog srpskog pisca Gorana Petrovića je „Sitničarnica ’Kod srećne ruke’“.
Početkom ove godine je izašlo 50. izdanje „Sitničarnice“, drugo na ukrajinskom jeziku, u prevodu Ale Tatarenko u izdanju izdavačke kuće Komora iz Kijeva, a ovih dana je objavljeno i 51. izdanje, treće na francuskom jeziku, u prevodu Gojka Lukića i Gabrijela Jakulija, u izdanju izdavačke kuće Zulma iz Pariza, pod naslovom „Soixante-neuf tiroirs“ (Šezdeset devet fioka).
Kad je prvi put objavljena 2000. godine, „Sitničarnica ’Kod srećne ruke’“ dobila je sve najznačajnije književne nagrade i potvrdila da je Goran Petrović savremeni klasik.
Siromašni student Adam Lozanić, zaposlen kao lektor u turističkom časopisu, dobija posao ispravke knjige iz 1936. godine. Kroz njegov rad se dalje na neobičan način razotkriva sudbina pisca Anastasa Branice…
Jedna od najprevođenijih knjiga savremenog srpskog pisca Gorana Petrovića je „Sitničarnica ’Kod srećne ruke’“.
Početkom ove godine je izašlo 50. izdanje „Sitničarnice“, drugo na ukrajinskom jeziku, u prevodu Ale Tatarenko u izdanju izdavačke kuće Komora iz Kijeva, a ovih dana je objavljeno i 51. izdanje, treće na francuskom jeziku, u prevodu Gojka Lukića i Gabrijela Jakulija, u izdanju izdavačke kuće Zulma iz Pariza, pod naslovom „Soixante-neuf tiroirs“ (Šezdeset devet fioka).
Kad je prvi put objavljena 2000. godine, „Sitničarnica ’Kod srećne ruke’“ dobila je sve najznačajnije književne nagrade i potvrdila da je Goran Petrović savremeni klasik.
Siromašni student Adam Lozanić, zaposlen kao lektor u turističkom časopisu, dobija posao ispravke knjige iz 1936. godine. Kroz njegov rad se dalje na neobičan način razotkriva sudbina pisca Anastasa Branice…
