Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Juval Noa Harari: „To je velika prednost ljudi u odnosu na viruse“

Izraelski istoričar i profesor o prilikama i rizicima za homo sapijensa.

„Čovečanstvo se trenutno suočava sa globalnom krizom. Možda je ovo najveća kriza naše generacije. Odluke koje će ljudi i vlade doneti u narednih nekoliko sedmica verovatno će oblikovati svet tokom mnogih godina“, piše Juval Noa Harari u časopisu Fajnenšel Tajms.

Hararihttps://www.laguna.rs/a1709_autor_juval_noa_harari_laguna.htmltvrdi da u trenutnoj krizi imamo dve posebno važne odluke. „Prva se odnosi na totalitarni nadzor i osnaživanje građana. Druga je izbor između nacionalističke izolacije i globalne solidarnosti“, navodi se u članku objavljenom na stranicama FT, koje prenosi Biznis Insajder Poljska.

„Da bi se zaustavila epidemija, celokupna populacija mora da sledi određene smernice. Postoje dva glavna načina da se to postigne. Jedan od metoda je praćenje ljudi od strane vlade i kažnjavanje onih koji krše pravila. Danas, prvi put u ljudskoj istoriji, tehnologija omogućava praćenje svih u svakom trenutku“, piše FT.

U borbi protiv pandemije države kao što su Kina i Izrael već su primenile nove alate za nadzor građana.

Nakon pandemije, vlade će možda želeti da održavaju nove sisteme nadzora građana.

Prema Harariju, „čak i kada korona-virusne infekcije padnu na nulu, neke vlade koje su gladne podataka mogu tvrditi da moraju stalno da održavaju biometrijske sisteme nadzora jer se plaše drugog talasa virusa korona ili zato što se u centralnoj Africi razvija novi soj ebole...“.

Harari piše da možete zamisliti „hipotetičku vladu koja naređuje ljudima da nose biometrijsku narukvicu koja 24 sata dnevno prati telesnu temperaturu i rad srca“. „Algoritmi će znati da ste bolesni pre nego što to znate, a takođe će znati gde ste bili i sa kim ste se sreli. Lanci infekcije mogu se drastično skratiti i čak u potpunosti odseći“.

Prema autoru, to bi stvorilo jedan „zastrašujući sistem nadzora“. Ističe da zahvaljujući „nadgledanju šta se dešava sa mojom telesnom temperaturom, krvnim pritiskom i radom srca tokom gledanja videa, možete saznati šta me zasmejava, šta me rastužuje i od čega mi je zaista mnogo loše“.

„Pitanje izbora između privatnosti i zdravlja u suštini je problem. Jer je to lažan izbor. Možemo i treba da uživamo i u privatnosti i u zdravlju“, kaže Harari.

„I čovečanstvo se suočava s odlukom da li će se odlučiti za nacionalističku izolaciju ili globalnu solidarnost. I sama epidemija i posledična ekonomska kriza su globalni problemi. Oni se mogu efikasno rešiti samo globalnom saradnjom“, veruje Harari.

„Pre svega, da bismo pobedili virus, moramo da razmenimo informacije širom sveta. To je velika prednost ljudi u odnosu na viruse. Virus korona u Kini i virus korona u SAD ne mogu dati uputstva o tome kako zaraziti ljude. Ali Kina može da nauči SAD mnogim vrednim lekcijama o virusu korona i kako se nositi sa tim“, prema Fajnenšel Tajmsu.

Prema Harariju, globalna saradnja potrebna je ne samo za razmenu informacija, već i za podršku zdravstvenom servisu, radu ekonomije ili razvoju modela putovanja ljudi koji se moraju preseliti.

Paraliza je zahvatila globalnu zajednicu

„Na žalost, trenutno zemlje jedva da rade bilo šta od toga. Kolektivna paraliza zahvatila je međunarodnu zajednicu. U sobi nema odraslih. Očekivao se nedeljama vanredni sastanak svetskih lidera koji će biti sazvani kako bi se razvio zajednički akcioni plan. Čelnici G7 uspeli su da organizuju video konferenciju samo ove nedelje i to nije donelo takav plan“, navodi se u FT.

Harari napominje da su Sjedinjene Države, koje su preuzele ulogu lidera, npr. tokom finansijske krize 2008, odustale od vođenja sveta tokom pandemije.

„Ako prazninu koju su ostavile SAD ne ispune druge zemlje, ne samo da će biti teže zaustaviti trenutnu epidemiju, već će njeno nasleđe nastaviti da truje međunarodne odnose u narednim godinama. Međutim, svaka je kriza i prilika. Moramo se nadati da će trenutna epidemija pomoći čovečanstvu da postane svesna ozbiljne pretnje koju predstavlja globalno nejedinstvo“, piše Fajnenšel Tajms.

Juval Noa Harari je izraelski istoričar i profesor na Istorijskom fakultetu hebrejskog univerziteta u Jerusalimu.

Izvor: blic.rs

Autor: Juval Noa Harari

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Juval Noa Harari

Juval Noa Harari

Juval Noa Harari rođen je u Haifi u Izraelu 1976. godine, a diplomirao je na Univerzitetu u Oksfordu 2002. godine. Profesor Harari je sručnjak za istoriju sveta, srednjovekovnu i vojnu istoriju. Trenutno je usmeren ka istraživanju sledećih makro-istorijskih pitanja: Koji je odnos između istorije i biologije? Kakva je suštinska razlika između Homo sapijensa i životinja? Postoji li pravda u istoriji? Ima li istorija svoj pravac? Da li ljudi postaju srećniji tokom istorije? Koje i kakve etičke dileme pred nas postavlja uspon tehnologije u 21. veku. Dobitnik je mnogih međunarodnih nagrada, a postao je poznat širom sveta nakon što je objavio knjigu Sapijens: Kratka istorija čovečanstva, koja je prevedena na više od 50 jezika. Dve godine kasnije, objavio je i knjigu Homo deus: Kratka istorija sutrašnjice, koja je prodata u više od 4.000.000 primeraka i takođe prevedena na više od 50 jezika. U knjizi 21 Lekcija za 21. vek u kojoj se posle pogleda u prošlost u Sapijensu i zagledanosti u budućnost u Homo deusu zaustavlja u sadašnjem trenutku on daje odgovore na ključna pitanja: Šta nam se sad upravo događa? Koji su današnji najveći izazovi i izbori? Na šta bi trebalo da obratimo posebnu pažnju? 2024. Harari je objavio i knjigu Neksus: Kratka istorija informacionih mreža, od kamenog doba do veštačke inteligencije u kojoj je težište na izazovima koje će nove informacione mreže staviti pred nas.. Profesor Harari širom sveta drži predavanja na kojima predstavlja teme iz svojih knjiga i članaka, a redovno objavljuje u časopisima Guardian, Financial Times, The Times, Nature magazine i Wall Street Journal. Često volontira za mnoge humanitarne organizacije i obraća se publici na otvorenim predavanjima kojima svi mogu da prisustvuju.

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844