Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Marčelo na imenovanju knjižare „Radoje Domanović“

U subotu, 5. avgusta, još jedna knjižara u lancu Delfi, ovog puta u Kragujevcu, ponela je ime velikog srpskog pisca, čime je nastavljena tradicija dodeljivanja imena knjižarama po piscima koji su ostavili dubok trag u srpskoj kulturi i književnosti.

Kragujevčani sada imaju knjižaru „Radoje Domanović“ da ih podseća na njihovog zemljaka, velikog srpskog satiričara čiju je knjigu „Ovako srećan narod“ upravo objavila Laguna..

Na svečanosti imenovanja specijalni gost bio je pisac i muzičar Marko Šelić Marčelo koji se družio sa posetiocima i potpisivao knjige.

„Dela čuvene trojke Sterija-Domanović-Nušić izgledaju i u današnjici sasvim savremeno ne samo zato što su klasici svevremeni: naša stvarnost mnogo bolje ukazuje omaž satiričarima nego kada mi po njima nazovemo knjižare“, rekao je Marčelo. „Upravo gledamo svakodnevne, veoma verne ekranizacije ‘Vođe‘ i ‘Mrtvog mora‘; Domanovićev običan srpski vo i dalje nas sagledava realnije no što to sami umemo, ali pokazujemo smisao za varijaciju na temu bar kad je reč o ‘Stradiji‘: mi živimo nešto gore – živimo Estradiju. Satiričari nisu uspeli da satru nijednu manu ovdašnjeg mentaliteta, iako su se pokazali kao neprikosnoveni dijagnostičari. Divni Miljković predviđao je da će se jedna strašna bolest zvati po njemu; bilo bi prigodno da se onda boljke mentaliteta nazovu po satiričarima. Do tada, odajmo im počast time što ćemo po njima nazivati knjižare, jer književnost, premda je vrsta opsene, uvek biva i sredstvo da privedemo sebe istinama, pa i onim gorkim, čak i onda kad nas te gorke istine (gorko) nasmeju.“
Marčelo na imenovanju knjižare „Radoje Domanović“ - slika 1
Radoje Domanović, jedan od najvećih srpskih satiričara, rođen je 16. februara 1873. godine u selu Ovsište kod Kragujevca u porodici seoskog učitelja. Gimnaziju je završio u Kragujevcu, a Filozofski fakultet na Velikoj školi u Beogradu. Kao profesor srpskog jezika i književnosti radio je u gimnazijama u Vranju, Pirotu i Leskovcu. Nije znao strane jezike, pa je svetske klasike znao iz srpskih prevoda, a zna se da je najviše cenio Gogolja. Zbog političkih uverenja, stalno je otpuštan iz službe, premeštan iz mesta u mesto i završio je kao korektor državne štamparije. Pripadao je boemskom krugu Milovana Glišića i Janka Veselinovića. Duboko razočaran time što se malo toga promenilo nakon pada režima kralja Aleksandra Obrenovića, živeo je usamljen i napušten. Umro je u od tuberkuloze 4. avgusta 1908. godine u Beogradu. Njegove preostale rukopise, kao i slikarska dela, uništili su Austrijanci za vreme Prvog svetskog rata. Najpoznatija dela su mu „Stradija“, „Danga“, „Vođa“, „Mrtvo more“, „Kraljević Marko po drugi put među Srbima“…

Knjigu „Ovako srećan narod“ možete pronaći u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari www.delfi.rs i na sajtu www.laguna.rs.

Autor: Marko Šelić Marčelo

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Marko Šelić Marčelo

Marko Šelić Marčelo

Marko Šelić Marčelo (Paraćin, 22.01.1983) pisac je kojem se dogodila muzika, iako hronologija objavljenih dela sugeriše da se desilo obrnuto. Objavio je studijske albume De facto (2003), Puzzle shock! (2005), Treća strana medalje (2008) i Deca i Sunce (2010), romane Zajedno sami (2008), Malterego, knjiga prva: Rubikova stolica (2012; izmenjeno i dopunjeno izdanje 2016), Malterego, knjiga druga: Higijena nesećanja (2017), zbirku tekstova O ljudima, psima i mišima (2009), stotinak kolumni za razne redakcije i Napet šou (2014), konceptualno delo koje objedinjuje peti studijski album i zbirku kolumnističko-esejističkih tekstova. Pažnju javnosti najpre je stekao tekstovima svojih pesama, kojima je zavredeo priznanja poput nagrade TV Metropolis (najbolja pesma) i Davorin za 2006. i 2009. godinu (najbolji urbani/rok album), a spot za Pozerište prvi je srpski spot uvršten u World chart express evropskog MTV-a. Prvi album bio je najprodavanije izdanje godine na listi IPS-a, tada najrelevantnijoj. Nekoliko godina objavljivao je kolumne u Politici, ali i u Huperu, gde je vodio i rubriku o stripovima. Ovaj angažman ovenčan je Nagradom za najboljeg mladog strip esejistu na Desetoj smotri mladih strip autora Balkana (2010), a od 2009. i poslom jednog od urednika u redakciji Veselog četvrtka, najvećeg domaćeg izdavača stripova, gde se stara o svim izdanjima Dilana Doga, italijanskog junaka. Uradio je, takođe, prevod i adaptaciju svih šest knjiga serijala Lokot i Ključ za kuću Darkwood. Učestvovao je u akcijama REX-a, Centra za nenasilje, Centra za ratnu traumu i organizacije ASTRA; temom tolerancije među narodima ex-Yu bavi se i aktuelna televizijska emisija Perspektiva, u kojoj je jedan od naratora i moderatora. Udruženje izdavača i knjižara Vojvodine dodelilo mu je titulu ambasadora knjige i čitanja (2007), a prva dva njegova romana dobila su Popboksovu nagradu publike za najbolju knjigu 2008. i 2012. Časopis The Men proglašava autora „čovekom godine“ u kategoriji New Idol (2010), a 2012. Šelić otvara 49. Niški sajam knjiga i grafike. Poslednjih godina angažovan je i u pozorištu: u DADOV-u se 2010. igrala dramska adaptacija romana “Zajedno sami” (po tekstu Branislave Ilić), a radio je i na komadima „Klasni neprijatelj“ P. Stojmenovića (tekst završnog songa), „Istraživač noćnih mora“ N. Zavišića (scenario) i „Doktor Nušić“ K. Mladenovića (tekstovi svih songova). Napet šou osvojio je nagradu City magazina za album godine, a celokupan Šelićev javni angažman doneo mu je i nagradu Pravi muškarac, kojom su ovenčani i Marko Somborac, Saša Janković, Zoran Kesić i Renato Grbić. Diplomirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu, smer srpski jezik i književnost; Fakultet pedagoških nauka Univerziteta u Kragujevcu dodelio mu je počasnu diplomu Magister Humanitas za pedagoško delovanje i poseban doprinos razvoju kulture mladih. Radi i radi u Beogradu. Živi u svom svetu.  

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844