Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Mario Vargas Ljosa kod predsednika države

Predsednik Srbije Tomislav Nikolić razgovarao je sa peruanskim piscem i dobitnikom Nobelove nagrade za književnost Marijom Vargasom Ljosom o raspadu Jugoslavije i ugledu te nekadašnje države u Latinskoj Americi, emigraciji i istoriji, saopšteno je iz Službe za saradnju sa medijima predsednika.
Mario Vargas Ljosa kod predsednika države - slika 1
Predsednik Srbije je nobelovcu poklonio knjigu „Hrišćansko nasleđe na Kosovu i Metohiji – istorijsko i duhovno središte srpskog naroda“.

Nikolić i Vargas Ljosa razgovarali su i o borbi koja je posle tog raspada nastala za dokazivanje indetiteta u nekim novonastalim republikama. „Srbija nije prolazila kroz tu fazu, mi imamo viševekovnu tradiciju i jasan nacionalni identitet, posvećeni smo pomirenju, ali je još uvek mnogo bola u sećanju naroda“, rekao je predsednik Republike.

Vargas Ljosa je govorio o Jugoslaviji i njenom ugledu i značaju u Latinskoj Americi. „Jugoslavija je bila veoma prisutna i poznata u Peruu i na neki način bila uzor“, rekao je Vargas Ljosa.

Predsednik Nikolić i peruanski pisac razgovarali su i o aktuelnom problemu emigracije.

Vargas Ljosa je istakao da Španija ima manji problem sa natalitetom zbog emigranata, a posebno ga je zanimao problem emigracije u Srbiji, a Nikolić rekao da Srbija ima problem sa tranzitnim emigrantima. „Nažalost, Mađarska želi zbog njih da podigne zid između dve zemlje kako bi sprečila ulazak emigranata“, naglasio je predsednik Nikolić.

On je dodao da „Srbija ima problem što je priznavanje dela njene teritorije Kosova i Metohije očigledna prepreka da dobije punopravno članstvo u Evropskoj uniji“. „Mi smo spremni da uđemo u Evropsku uniju više nego neke članice. Građani su već umorni od čekanja“, poručio je predsednik Nikolić i dodao da Evropa ima predrasude o odnosu Srbije prema Rusiji.

Nikolić je podvukao da Srbija nikada nije pripadala nikome, već samo sebi. „Jedino nas je Otomanska imperija držala u viševekovnom ropstvu. Kosovska bitka je sprečila Tursku da prodire dalje u Evropu. Tokom vladavine Turaka Srbima nije bilo dozvoljeno da prave kuće od čvrstog materijala već samo od blata i jedina čvrsta građevina bila je sačinjena od srpskih lobanja u Nišu“, rekao je predsednik Nikolić.

Vargas Ljosa je zahvalio predsedniku Nikoliću na prijemu i veličanstvenoj priči o srpskom narodu, piše u saopštenju. „Nisam se susretao sa mnogo predsednika koji tako dobro poznaju kulturu i istoriju. Zaista sam očaran“, naglasio je Vargas Ljosa.

Izvor: TANJUG

Autor: Mario Vargas Ljosa

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Mario Vargas Ljosa

Mario Vargas Ljosa

Mario Vargas Ljosa rodio se u Arekipi, u Peruu 1936. godine. Iako je u Pjuri izvedena jedna njegova drama i objavljena zbirka priča Šefovi, koja je dobila nagradu Leopoldo Alas, postao je poznat posle objavljivanja romana Grad i psi, za koji je dobio Nagradu Kratke biblioteke kuće Seix Barral 1962. i Nagradu kritike 1963. godine. Njegov drugi roman Zelena kuća, objavljen 1965, dobio je Nagradu kritike i Međunarodnu nagradu Romulo Galjegos. Potom je objavio dramska dela (Gospođica iz Takne, Kati i nilski konj, La Čunga, Ludak sa balkona i Lepe oči, ružne slike), studije i eseje (kao Neprekidna orgija, Istina o lažama i Izazov nemogućeg), sećanja (Riba u vodi), priče (Štenad) i, pre svega, romane: Razgovor u katedrali, Pantaleon i posetiteljke, Tetka Hulija i piskaralo, Rat za smak sveta, Povest o Majti, Ko je ubio Palomina Molera?, Pripovedač, Pohvala pomajci, Lituma u Andima, Jarčeva fešta i Raj na drugom ćošku. Dobio je najvažnije književne nagrade, od već spomenutih do nagrade Servantes, nagrade Princa Asturije, PEN/Nabokov i Grinzane Cavour. 2010. godine dobio je Nobelovu nagradu za književnost.

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844