Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Milan Kundera „sa oduševljenjem“ prihvatio nagradu Franc Kafka iz Češke

Prestižna nagrada samo je jedan u nizu događaja koji su usledili pošto mu je vraćeno češko državljanstvo prošle godine, a nakon decenija Kunderinog egzila u Parizu.

Milan Kundera, kome je češko državljanstvo vraćeno prošle godine nakon više od četrdeset godina egzila, osvojio je nagradu Franc Kafka, jednu od najprestižnijih književnih nagrada koje dodeljuje Republika Češka.

Nagradu u iznosu od 10.000 američkih dolara (7800 funti), čiji su pokrovitelji Društvo Franca Kafke i Grad Prag, dodeljuje internacionalni žiri. Vladimir Železnji, predsednik Društva Franca Kafke, izjavio je da je Kundera ovu nagradu dobio zbog svog „izuzetnog doprinosa češkoj kulturi“ i zbog toga što je on „nezaobilazna figura“ u evropskoj i svetskoj književnosti.
Prema Železnjiju, kada su telefonom kontaktirali sa devedesetjednogodišnjim Kunderom, pisac je „sa oduševljenjem“ prihvatio ovu nagradu, a najviše zbog divljenja prema Francu Kafki.

Kundera je 1950. godine isključen iz čehoslovačke partije zbog svojih „antikomunističkih aktivnosti“. Bio je omražena ličnost među političarima u Češkoj, a na kraju je 1975. godine izbegao u Francusku. Češko državljanstvo mu je oduzeto 1979. godine nakon objavljivanja „Knjige smeha i zaborava“, jer su vlasti u Češkoj pretpostavljale da je u njoj tadašnjeg češkog predsednika Gustava Husaka opisao kao „predsednika zaborava“; 1981. godine Kundera je postao državljanin Francuske.

Neka od Kunderinih najboljih dela, uključujući i „Nepodnošljivu lakoću postojanja“ bila su zabranjena u njegovoj domovini sve do kasnih osamdesetih godina, dok je „Besmrtnost“ koju je napisao 1988. godine bila poslednja knjiga koju je napisao na češkom. Od tada je pisao na francuskom jeziku.

U intervjuu za Njujork tajms 1984. godine, Kundera je izjavio: „Da li o svom životu u Francuskoj razmišljam kao o kompenzaciji, zamenskom životu, životu koji nije stvaran? Da li sebi kažem: ’Tvoj život je u Čehoslovačkoj, među svojim ljudima…?’ Ili prihvatam život u Francuskoj – ovde gde zaista jesam – kao svoj pravi život i trudim se da ga živim u potpunosti? Biram Francusku.“

On nije posetio Češku kada je 2008. godine osvojio Češku nacionalnu nagradu za književnost ili 2009. godine kada mu je Grad Brno, grad u kome je rođen, dodelio počasno državljanstvo. Prošle godine je češki ambasador u Francuskoj Kunderi zvanično i lično u Parizu uručio potvrdu o državljanstvu, navodeći da je vraćanje češkog državljanstva ovom piscu „veoma važan simolični čin, simbolični povratak najvećeg češkog pisca u Republiku Češku“.

Otada je Kundera donirao svoju biblioteku, arhivsku građu i fotografije Moravskoj biblioteci u Brnu, što je češki ministar kulture označio kao „izuzetno važan događaj“.

Ranije ovog meseca, otkriveno je da je Kundera dozvolio da se njegov poslednji roman „Praznik beznačajnosti“ prevede na češki jezik, što će biti prvi prevod koji je on odobrio još od 1993. godine. Ana Krenjinova, prevoditeljka knjige, izjavila je za Brno dejli da je bilo potrebno deset razmena nacrta prevoda kako bi obe strane bile zadovoljne. Kada je u januaru 2020. godine poslala Kunderi svoj prvi prevod, „naredna dva meseca su ga doterivale Kunderina žena Vjera i prevoditeljka, pre nego što će ovaj roman biti objavljen u septembru, prenosi češki magazin.

Autor: Alison Flad
Izvor: theguardian.com
Prevod: Nataša Đuričić Marković

Autor: Milan Kundera

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Milan Kundera

Milan Kundera

Milan Kundera (1929–2023) rođen je u Brnu. U rodnom gradu je 1948. godine maturirao, a zatim upisao Filozofski fakultet Karlovog univerziteta u Pragu. Završio je nekoliko semestara, prekinuo studije, ali ostao uvek vezan za filozofsku literaturu. Studirao je muzičku kompoziciju kod poznatog profesora Vaclava Kaprala. I sam je u mladosti komponovao. To će iskustvo značajno uticati i na kompoziciju njegovih romana. Kundera 1958. godine završava Filmsku akademiju – i kod nas poznatu FAMU, na kojoj su studirali mnogi naši filmski reditelji i umetnici. Na FAMU je Kundera kao asistent i docent predavao svetsku književnost. Kao pisac i intelektualac angažovao se u širokom pokretu čeških i slovačkih intelektualaca, poznatom pod nazivom Praško proleće. Veliki odjek je doživelo njegovo istupanje na Kongresu čehoslovačkih pisaca 1967. godine. Bio je istaknuti saradnik, zajedno sa kod nas dobro poznatim filozofom Karelom Kosikom, slavnih praških Literarnih novina. Posle gušenja Praškog proleća i okupacije Čehoslovačke 21. avgusta 1968. godine Kundera je u svojoj domovini bio nepostojeća ličnost. Samo su dve njegove knjige – roman Šala i zbirka pripovedaka Smešne ljubavi – ugledale svetlo dana u Čehoslovačkoj do 1970, kada su bile povučene iz knjižara i biblioteka. Godine 1975. Kundera prihvata poziv francuskih intelektualaca koji su ga podržavali da bude gostujući profesor na fakultetu u Renu. Kunderini romani doživeli su svetski uspeh. U nizu polemičkih intervjua i ogleda koji su doživeli veliki odjek u Francuskoj i u svetu, Kundera je izazovno progovorio o važnim istorijskim i društvenim temama. Zbog takvog njegovog književnog i vanknjiževnog delovanja, komunističke vlasti u Čehoslovačkoj mu 1978. oduzimaju državljanstvo. Punih dvadeset godina, od 1970. do 1990. godine, Kundera će biti zabranjen u svojoj domovini. Njegove pripovetke i romani biće u toku tih dvadeset godina objavljivani na češkom u inostranstvu, u Kanadi, u izdavačkoj kući Zdene Salivarove Škvorecki i Jozefa Škvoreckog u Torontu i u francuskim prevodima u Parizu. Biće prevođene širom sveta u velikim tiražima. Pisac slavan u čitavom svetu bio je u isto vreme zabranjen i prećutan u svojoj domovini. U toku tih dugih dvadeset godina Milan Kundera u Francuskoj pronalazi svoju novu, drugu domovinu. Godine 1981. dobija francusko državljanstvo, ali odlučno odbija etiketu „disident“ koju mu novinari nastoje prišiti. Svakako da je u njegovom slučaju „kulturna asimilacija“ bila značajan deo i njegove književne poetike. Na češkom jeziku objavio je romane: Šala (1967), Život je drugde (1973), Oproštajni valcer (1973), Knjiga smeha i zaborava (1978), Nepodnošljiva lakoća postojanja (1984) i Besmrtnost (1990); zbirku pripovedaka Smešne ljubavi (1968) i dramu Žak i njegov gospodar (1971). Na francuskom jeziku objavio je romane: Usporavanje (1995), Identitet (1997), Neznanje (2000) i Praznik beznačajnosti (2013); kao i knjige eseja: Umetnost romana (1986), Iznevereni testamenti (1993), Zavesa (2005) i Susret (2009).

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844