„Mileva Ajnštajn: teorija tuge“ Slavenke Drakulić u prodaji od 21. marta
Slavenka Drakulić nas romanom „Mileva Ajnštajn: teorija tuge“ uvodi u unutrašnji svet ove talentovane i osetljive žene koja se u trenutku bolnog i ponižavajućeg raspada braka vraća suštinskim događajima svog života, svom odnosu sa komplikovanim, nepredvidivim i emocionalno nezrelim muškarcem i analizira zašto nije ostvarila svoje životne snove. To je univerzalna priča o ženi koja je u određenom trenutku morala da bira između ličnih ambicija i brige o porodici, a potom više nije bilo povratka.
Berlin, 1914. „Ti ćeš se pobrinuti za čistoću moje odjeće, rublja i posteljine, da redovno dobivam tri obroka u svoju sobu… od mene nećeš očekivati intimnosti niti ćeš mi prigovarati na bilo koji način.“ Ovako počinje katalog zahteva Alberta Ajnštajna upućenih supruzi Milevi posle jedanaest godina braka – ženi koja je, kao i on, studirala teorijsku fiziku i bila mu najbliža saradnica. Duboko povređena, Mileva napušta muža i sa decom se vraća u Cirih. Ali čak i tamo je ostavljena na milost i nemilost svojoj usamljenosti bez ikakve zaštite. Mileva se bori sa depresijom, komplikovanom materijalnom situacijom majke dvoje dece, zdravstvenim problemima mlađeg sina i trudi se da pronađe ostatke energije u sebi i krene dalje.
Prema rečima autorke: „Ova je knjiga nastala slučajno, iz ljutnje. O Milevi Marić nisam znala puno, ali ipak dovoljno. Pročitala sam poznatu Ajnštajnovu biografiju Voltera Ajzaksona u kojoj je ona prisutna, ali nekako premalo, usputno i – pomislila sam – nesrazmjerno svojoj ulozi u njegovom životu. No to nije bilo odlučujuće. Ne sjećam se točno situacije, ali u nekom akademskom društvu u posjeti SAD spomenula sam Milevino ime. Međutim, osobe s kojima sam razgovarala nisu čule za nju. Obuzelo me je zaprepaštenje i ljutnja: kako je moguće da nisu čuli za Milevu? Čuli su za drugu suprugu Elzu, ali Mileva s kojom je Albert zajedno studirao, s kojom je radio na teorijama, koja mu je kao izvrsna matematičarka pomagala u izračunima, koja je postala njegova prva supruga i rodila mu djecu – ostala je u sjeni. Bila je nadarena matematičarka i fizičarka srpskog porijekla, jedna od rijetkih žena koje su u to vrijeme – riječ je o početku 20. stoljeća – studirale uopće, a kamoli još fiziku. I to na Politehničkom fakultetu u Cirihu, gdje je žena postala profesor tek 1985.“
„Mileva Ajnštajn: teorija tuge“ Slavenke Drakulić možete naći od utorka 21. marta u svim Delfi knjižarama, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari delfi.rs, kao i na sajtu laguna.rs.
Berlin, 1914. „Ti ćeš se pobrinuti za čistoću moje odjeće, rublja i posteljine, da redovno dobivam tri obroka u svoju sobu… od mene nećeš očekivati intimnosti niti ćeš mi prigovarati na bilo koji način.“ Ovako počinje katalog zahteva Alberta Ajnštajna upućenih supruzi Milevi posle jedanaest godina braka – ženi koja je, kao i on, studirala teorijsku fiziku i bila mu najbliža saradnica. Duboko povređena, Mileva napušta muža i sa decom se vraća u Cirih. Ali čak i tamo je ostavljena na milost i nemilost svojoj usamljenosti bez ikakve zaštite. Mileva se bori sa depresijom, komplikovanom materijalnom situacijom majke dvoje dece, zdravstvenim problemima mlađeg sina i trudi se da pronađe ostatke energije u sebi i krene dalje.
Prema rečima autorke: „Ova je knjiga nastala slučajno, iz ljutnje. O Milevi Marić nisam znala puno, ali ipak dovoljno. Pročitala sam poznatu Ajnštajnovu biografiju Voltera Ajzaksona u kojoj je ona prisutna, ali nekako premalo, usputno i – pomislila sam – nesrazmjerno svojoj ulozi u njegovom životu. No to nije bilo odlučujuće. Ne sjećam se točno situacije, ali u nekom akademskom društvu u posjeti SAD spomenula sam Milevino ime. Međutim, osobe s kojima sam razgovarala nisu čule za nju. Obuzelo me je zaprepaštenje i ljutnja: kako je moguće da nisu čuli za Milevu? Čuli su za drugu suprugu Elzu, ali Mileva s kojom je Albert zajedno studirao, s kojom je radio na teorijama, koja mu je kao izvrsna matematičarka pomagala u izračunima, koja je postala njegova prva supruga i rodila mu djecu – ostala je u sjeni. Bila je nadarena matematičarka i fizičarka srpskog porijekla, jedna od rijetkih žena koje su u to vrijeme – riječ je o početku 20. stoljeća – studirale uopće, a kamoli još fiziku. I to na Politehničkom fakultetu u Cirihu, gdje je žena postala profesor tek 1985.“
„Mileva Ajnštajn: teorija tuge“ Slavenke Drakulić možete naći od utorka 21. marta u svim Delfi knjižarama, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari delfi.rs, kao i na sajtu laguna.rs.
