Nova izdanja domaćih autora
U štampi je osmo izdanje romana Vanje Bulića „Oko otoka“. Kostja izrasta u buntovnog mladića koji rastrzan porodičnom ćutnjom, društvenom osudom i ličnim ideološkim sumnjama dospeva u zatvor. Nakon izlaska Kostju će vrbovati za rad u kontraobaveštajnoj službi...
Osmo izdanje doživeće i knjiga „Očevi i oci“ Slobodana Selenića. Knjiga predstavlja beskompromisan presek zamršene scene predratne srpske i jugoslovenske politike, u kome se vešto prepliću porodična i društvena drama epohe. U epilogu ove tragične poluvekovne porodične sage, u poslednjim godinama Drugog svetskog rata, Mihajlo Medaković, sin pripadnika predratne građanske aristokratije, sve dublje se upliće u komunistički pokret.
Još jedna knjiga Borislava Pekića doživeće novo izdanje. U štampi je četvrto izdanje knjige „Pisma iz tuđine“. Tri ciklusa pisama iz tuđine, sabranih u ovoj knjizi, pravi su esejistički biseri, prozne minijature koje još jednom potvrđuju Pekićevo suvereno vladanje svim književnim žanrovima. Ovo su njegova pisma iz Londona koja je čitao na BBC-ju, u kojima se bavio temama kojima nije bilo mesta u njegovim knjigama.
U štampi je i četvrto izdanje knjige „Kakagrad“ Srđana Dragojevića. „Kakagrad“ je zabavna slikovnica koje će pomoći roditeljima da pomognu svojim mališanima da lakše prebrode prelazak sa pelena na nošu.
Ogromno interesovanje javnosti vlada za knjigom „Puding od vanilije“ Vedrane Rudan, pa iako je od njenog izlaska u prodaju prošlo tek mesec dana, uskoro će se u prodaji naći treće izdanje. U svom prepoznatljivom stilu autorka piše o licemernim sveštenicima, korumpiranim političarima, obespravljenim ženama i životu u doba korone.
Knjiga „Mehane i kafane starog Beograda“ Vidoja Golubovića od zaborava čuva stare kafane koje su obeležile život Beograda. Bez naučnih pretenzija, uz obilje arhivskog materijala, kroz malo poznate priče o „našoj najvitalnijoj instituciji“, upoznaje nas sa duhom prošlih vremena i nadaleko čuvenim posebnostima naše gradske kulture. U štampi je drugo izdanje ove knjige.
Veliku pažnju je izazvao i istorijski roman Slobodana Vladušića „Omama“. Berlin u jesen 1928. miriše na benzin, meskalin i francuske parfeme. Bezimeni radnik dolazi u poslanstvo Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca kako bi prijavio nestanak svog prijatelja Milutina Topalovića. Miloš Crnjanski, ataše za kulturu, i Miloš Verulović, vojni savetnik u poslanstvu i heroj sa Kajmakčalana, kreću u potragu za iščezlim čovekom. Knjiga će doživeti drugo izdanje.


























