Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Promocija prevoda „Beograđanki“ Igora Marojevića u Novom Sadu

Nešto manje od godinu dana nakon svoje prezentacije u Budimpešti na Sajmu knjiga, prevod knjige priča „Beograđanki“ Igora Marojevića na mađarski jezik promovisan je u Novom Sadu, u klubu „Ben Akiba“. O zbirci je govorila i pitanja autoru postavljala Emeše Rajsli, urednica u izdavačkoj kući Forum koja je u prevodu Eve Glavinić Vekaš objavila „Beograđanke“, izvorno publikovane u Laguni 2014. Sagovornici su se u dijalogu dotakli žive recepcije knjige na mađarskom govornom području, srpsko-mađarske nagrade „Karolj Sirmaj“ koju je Marojević dobio za „Beograđanke“, mesta ovog naslova u Marojevićevom „Beogradskom petoknjižju“ okončanom prošle godine romanom „Tuđine“, predstojeće promocije prevoda na španski jednog od dela iz pentalogije, „Parter“, ali i opštijih pitanja poput prisustva savremene srpske književnosti na mađarskom jeziku i obratno, trenutne pozicije literatura manjih jezika, regionalnih kulturnih pitanja... Najveću pažnju možda je izazvalo paradoks uvreženog mišljenja da su čitaoci neuporedivo zainteresovaniji za roman nego za kraće narative i činjenice da je Marojević najveći komercijalni uspeh požnjeo upravo – ovom – knjigom priča, inače najkomercijalnijom zbirkom kratke umetničke proze srpske književnosti dvadeset prvog veka. U publici su primećeni, između ostalih, jedna od najznačajnijih domaćih književnih kritičarki Dragana Bošković, bivši Lagunin autor i dobitnik NIN-ove nagrade Slobodan Tišma, etablirani srpski pesnik Miroslav Aleksić ali i mađarski pisci Đeze Bordaš i Kalman Jodal. Posle promocije, Igor Marojević je dugo potpisivao primerke „Beograđanki“ na mađarskom jeziku, kao i svoje poslednje knjige, „Tuđine“.

Fotografije: Andrea Dančo

Autor: Igor Marojević

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Igor Marojević

Igor Marojević

Igor Marojević rođen je 1968. u Vrbasu. Diplomirao je Srpski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu i studirao master iz Svetske književnosti na Univerzitetu Autonoma u Barseloni. Objavio je Beogradsko petoknjižje: romane „Dvadeset četiri zida“ (1998, 2010), „Parter“ (2009), „Prave Beograđanke“ (2017) i „Tuđine“ (2018) i zbirku priča „Beograđanke“ (2014, šest izdanja), kao i četiri romana iz „Etnofikcije“, još nedovršene pentalogije: „Žega“ (2004, 2008), „Šnit“ (2007, 2008, 2014), „Majčina ruka“ (2011) i „Ostaci sveta“ (2020, 2022). Ostala dela: novela „Obmana boga“ (1997), zbirke priča „Tragači“ (2001), „Mediterani“ (2006, 2008) i „Sve za lepotu“ (izbor kratke proze, 2021), knjigu sociokulturnih eseja „Kroz glavu“ (2012) i „Roman o pijanstvima“ (2019). Napisao je i drame: „Nomadi“ (u produkciji barselonskog Instituta za teatar izvođena 2004. na katalonskom i španskom, na kojem je i napisana), „Tvrđava Evropa“ (prevod prethodnog komada sa španskog, BELEF 2008) i „Bar sam svoj čovek“ (Beogradsko dramsko pozorište 2009‒2011). Prema njegovom romanu „Dvadeset četiri zida“ istoimena pozorišna adaptacija izvođena je takođe u BDP, 2003/2004. Njegova dela objavljivana su na španskom, ukrajinskom, katalonskom, mađarskom, portugalskom, slovenačkom i makedonskom jeziku. Zastupljen u desetak reprezentativnih antologija srpske, ex-YU, južnoistočnoevropske i evropske kratke proze. Dobio je više od deset književnih nagrada, između ostalih Andrićevu, „Meša Selimović“, Nagradu grada Beograda, „Zlatni Beočug“, „Károly Szirmai“, Nagradu iz Fonda „Borislav Pekić“, „Desimir Tošić“… Izbor iz svojih književnih eseja sprema za zbirku pod radnim naslovom „Preteče“. Piše i knjigu pripovedaka „Granična stanja“. Preveo je preko 20 proznih knjiga sa španskog i katalonskog jezika. Član je Srpskog i Katalonskog PEN-a i Udruženja književnih prevodilaca Srbije te jedan od osnivača Srpskog književnog društva, preko kojeg od 2002. ostvaruje status samostalnog umetnika. Živi u Zemunu.

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844