Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Zabranjena književnost - dеo američke stvarnosti

Na spisku žigosanih našla i američka nobelovka i, naravno, dobitnica Pulicera Toni Morison.

Nepodobne knjige, koje se često vezuju za komunističke režime stalna su pojava u američkom društvu. U 20. veku najčešće su zabranjivana dela nobelovaca i dobitnika Pulicerove nagrade.

Može se primetiti da su mnoge zabranjivane knjige postale predmet interesovanja filmskih reditelja, a filmovi snimljeni po njima, nagrađivani su najvažnijim kinematografskim priznanjima.

Poznati antiutopijski roman Reja Bredberija “Farenhajt 451”, po kome je i Fransoa Trifo snimio čuveni film, vodio nas je u američko društvo budućnosti koje zabranjuje i spaljuje knjige.

Pulicer magnet za cenzore

Roman Skota Ficdžeralda “Veliki Getsbi” nema ovako burnu istoriju tumačenja, ali ostalo je zabeleženo da ga je 1987. osporio Baptistički koledž iz Južne Karoline, zbog jezika i seksualnih navoda.

Za utehu prethodnicima, nije bolje prolazio ni klasik “Ubiti pticu rugalicu” iz pera književnice Harper Li, za koji je dobila Pulicerovu nagradu. Nije doduše spaljivan niti zabranjivan, ali je njegova podobnost ispitivana u više navrata, zato što podriva vrednosti zajednice, a posebno zbog prisustva reči “prokleto”, “kurva” i naročito - “crnja”.

Ispada da je Pulicer magnet za cenzore, ali na takav zaključak navode i sledeći romani sa američke crne liste. Tu je i “Boja purpura” koju je napisala Alis Voker. Ne vredi što je i Spilberg snimio istoimeni film koji je imao čak jedanaest nominacija za “Oskara”.

Knjiga je sklanjana sa polica biblioteka zbog “prostote i seksualnih scena”, zabranjena u jednoj pensilvanijskoj školi zato što je skaredna. Na spisku žigosanih našla i američka nobelovka i, naravno, dobitnica Pulicera Toni Morison.

Njen roman “Voljena”, po oceni desetak školskih odbora, prikazuje neprikladne teme bestijalnosti, rasizma i seksa. Do 2007. godine razni čistunci iz obrazovnog sistema pitali su se da li bi ovo delo trebalo, ipak, zabraniti.

Preispitivan je nekoliko puta i slavni roman “Gospodar muva” koji je napisao Vilijam Golding, još jedan nobelovac! Njegovo delo procenjivali su članovi komisije jedne škole u Južnoj Dakoti, ocenili da ova knjiga navodi na zaključak da je čovek tek malo iznad životinje, te zaključili da bi učenici mogli i da ga preskoče u obrazovanju.

“Ljubavnik ledi Četerli” D. H. Lorensa zabranjen je u Americi 1929, u Irskoj 1932, u Australiji i Japanu 1959, u Kanadi 1960. godine.

“Rakova obratnica” Henrija Milera zabranjena je u Americi 1934, a čuvena “Američka tragedija” Teodora Drajzera u Bostonu 1937. godine.

Lovac u žitu

Najomiljenija meta cenzora u 20. veku bio je Selindžerov “Lovac u žitu”. U posljednje pola veka ovu knjigu su iz školskih biblioteka širom Amerike izbacivali ili to pokušavali - tridesetak puta. Sve je počelo kada je 1960. jedan učitelj iz Tulse uhapšen, zato što je ovu knjigu predstavljao jedanaestogodišnjacima. Nesrećnik je kasnije vraćen na posao, ali je Selindžer proteran iz škole.

“Lovac u žitu” od tada provocira moral članova školskih odbora i ocenjivan je kao prljav, nasilan, vulgaran, bestidan... Poslednji slučaj dovođenja u pitanje ovog antologijskog književnog dela dogodio se pre samo tri godine u jednoj srednjoj školi u Montani.

Nobelovac i dobitnik “Pulicera” Džon Stajnbek posebno je iritirao cenzore svojom knjigom “Plodovi gneva”. Biblioteka iz Istočnog Sent Luisa, gradića u državi Ilinois, spalila je ovaj roman 1939, zbog vulgarnih reči!

Više od deset puta “Plodovi” su izazivali gnev, a samo tokom devedesetih godina dva puta su ih u državama Tenesi i Južna Karolina proglašavali beznačajnim i razmetljivim, i ocenjivali da knjiga ima nedolične seksualne reference.

Nije se Stajnbek proslavio ni sa knjigom “O miševima i ljudima”. Novela je jednostavno, kao “vulgarna”, zabranjena u Irskoj 1953, i tokom sedamdesetih godina u američkim državama: Indijana, Pensilvanija, Mičigen, Ohajo i Alabama. Da to nije bila “moda” samo jednog vremena, pobrinula se i jedna škola iz Misisipija koja je 2002. godine ovaj roman zabranila zbog prostote.

Uliks bez dileme

Na dugačkoj listi zabranjivanih i preispitivanih knjiga u američkim školama su još: “1984” i “Životinjska farma” Džordža Orvela, “Lolita” Vladimira Nabokova, “Kvaka 22” Džozefa Kelera, “Vrli novi svet” Oldousa Hakslija, “Sunce se ponovo rađa”, “Zbogom oružje” i “Za kim zvona zvone” Ernesta Hemingveja, “Dok ležah na samrti” Vilijama Foknera, “Prohujalo s vihorom” Margaret Mičel, “Let iznad kukavičijeg gnezda” Kena Kejsija...

Roman “Uliks” Džejmsa Džojsa cenzore nije stavljao u dilemu. Spaljivan je u Sjedinjenim Državama 1918, u Irskoj i Kanadi 1922, a u Engleskoj godinu dana kasnije.

Na lomači je 2001. završio i Tolkinov “Gospodar prstenova”, a presudu da je satanistički, izrekla je jedna hrišćanska sekta iz Novog Meksika.

Autor: Dragana Tripković
Izvor: vijesti.me

Autor: Toni Morison

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Toni Morison

Toni Morison

Američka književnica Toni Morison (1931-2019) bila je jedna je od najznačajnijih savremenih američkih stvaralaca. Ona je prva crna autorka koja je ovenčana Nobelovom nagradom, koju je dobila 1993. godine. Švedska akademija je hvalila njen jezički stil i „vizionarsku snagu“. Čuvena po svojoj posvećenosti temi rasnih predrasuda u SAD, Toni Morison je neumorno pripovedala o njoj sa istom dozom besa i saosećanja. Među mnogim priznanjima kojima je ovenčana je i Pulicerova nagrada iz 1988. godine za roman „Voljena“, a 2012. dobila je Medalju za slobodu od svog prijatelja i bivšeg predsednika Baraka Obame. Pre nego što je započela spisateljsku karijeru, Morisonova je dugi niz godina radila kao urednica u čuvenoj izdavačkoj kući Rendom Haus, i zaslužna je sa promovisanje crnačke literature. Nakon karijere u izdavaštvu, predavala je na brojnim čuvenim univerzitetima kao što su Jejl i Prinston. Napisala je jedanaest romana, od kojih su najpoznatiji Voljena i Pesma Solomonova. Pohvale kritičara su uvek bile jednoglasne: „Ona poseduje besprekoran osećaj za emocionalni detalj. Možemo je slobodno nazvati najsvesnijim lirskim piscem današnjice.“ The Philadelphia Inquirer  

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844