Filip Rot, najnagrađivaniji američki književnik svoje i obližnjih generacija u čitavom dvadesetom veku, izdvaja se kao pisac izrazite duhovitosti, dubokog uvida i saosećanja čak i za najnedopadljivije književne junake. U okviru kompleta „Izabrana dela Filipa Rota“ nalaze se naslovi „Profesor žudnje“, „Sabatovo pozorište“ i „Američka pastorala“.
Američka pastorala
Pulicerova nagrada za književnost
Svid Levov živi američki san. Vrhunski sportista u njuarškoj srednjoj školi odrasta u posleratnim godinama sve većeg prosperiteta, ubrzo se ženi bivšom mis Nju Džerzija, nasleđuje očevu fabriku rukavica i seli se u veliku kuću na farmi u bogatom Old Rimroku. A onda, jednoga dana 1968. godine, Svida napušta američka sreća. Njegova obožavana ćerka Meri se od ljupkog i promućurnog devojčurka pretvara u fanatičnu tinejdžerku, sposobnu za brutalan čin političkog terorizma. Porodica Levov će preko noći biti uvučena u politička previranja Amerike šezdesetih i Svidu preostaje samo da posmatra sistematsko urušavanje nekadašnje idile.
„Puno oštroumnih uvida, ironičnih obrta, humora i mudrosti o američkom idealizmu... Duboko promišljanje promena u američkoj psihi tokom druge polovine dvadesetog veka.“ Financial Times
„Jedan od najvećih američkih romana.“ Tatler
Sabatovo pozorište
Dobitnik Pulicerove i Bukerove nagrade
National Book Award za najbolji roman
On je neumorni inadžija. On je neverovatan razvratnik. On ima nezajažljivu sklonost prema svemu nečuvenom. On je Miki Sabat, ostareli, razjareni bik od čoveka čija su neobuzdana bestidnost i posprdna drskost u srži čudesnog romana Filipa Rota. Sabatovo pozorište pripoveda Mikijevu priču posle smrti njegove ljubavnice, erotskog slobodnog duha, koja svojom preljubničkom smelošću nadmašuje čak i samog Mikija. Nekada sablažnjivo domišljat lutkar, Miki je sada u svojim srednjim šezdesetim i opsedaju ga duhovi – majke, voljenog brata, nestale prve žene, ljubavnice. Ucveljen i ojađen, on kreće na burno putovanje u prošlost, putovanje koje ga dovodi na ivicu ludila i propasti. Ali ma koliko se žarko udvarao smrti, on je odveć oduševljen životom da bi mu pošlo za rukom da umre.
Sabatovo pozorište je šaljivo delo epskih razmera, a Miki Sabat je njegov gargantuanski junak. On je ideolog ida, oličenje nedoličnog ponašanja i dionizijskog preterivanja. Međutim, vrlo je moguće da je on Rotov najveći lik, koji dominira njegovom najambicioznijom i najbogatijom knjigom.
„Ova izvrsno vragolasta knjiga spada u najbolje romane poslednjih godina... Rot je izrazito zabavno ozbiljan u pogledu života i smrti.“ The New York Times Book Review
Profesor žudnje
U studentskim danima Dejvid Kepeš predstavljao se kao „raskalašnik među učenjacima, učenjak među raskalašnicima“ – ovaj podvojeni identitet obeležiće ceo njegov život. Dok Filip Rot prati svog junaka od ušuškanosti detinjstva do razuzdanih erotskih mogućnosti, od ljubavnog trougla u Londonu do duboke usamljenosti u Njujorku, Kepeš se suočava sa osnovnim nedoumicama o zadovoljstvu: kako pomiriti požudu i dostojanstvo, kako odoleti iskušenjima poroka.
„Obziran, čak nežan, uglađen roman o paradoksu žudnje, te razdiruće strasti koja može dovesti do sreće, ali je ne može preživeti.“ New York Times Book Review
„Filip Rot je veliki istoričar modernog erotizma.“ Milan Kundera
„Malo je autora koji mogu pisati o strasti na tako istančan i zabavan način.“ Washington Post
Kako bismo Vas mogli obavestiti kada odabrani artikal bude dostupan, molimo upišite Vašu email adresu na koju želite primiti obaveštenje.
Unesite e-mail adresu
Ostavite ocenu i komentar
moja ocena i komentar
Vaša ocena:
Filip Rot
Filip Rot (1933, Njuark, Nju Džersi – 2018, Njujork) za svoju prvu knjigu Zbogom, Kolumbo dobio je Nacionalnu nagradu za književnost 1960, što ga je odmah, kao pisca izrazite duhovitosti, dubokog uvida i saosećanja čak i za najnedopadljivije književne junake, uzdiglo među korifeje „jevrejske američke proze“. Svetsku slavu doživeo je s romanom Portnojeva boljka (1969) prevashodno zahvaljujući pikantnom rečniku ispovesti glavnog junaka. Pulicerovu nagradu za književnost dobio je 1997. za roman Američka pastorala. Bukerova nagrada za životno delo dodeljena mu je 2011.