Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

  • Do 20%
Limeni dečaci

Limeni dečaci

Svetlana Aleksandrovna Aleksijevič

O knjizi
Dobitnica Nobelove nagrade za književnost 2015. Dramatična knjiga o sovjetskom ratu u Avganistanu. U još jednom svom polifonom romanu-ispovesti Svetlana Aleksijevič, kroz književno oblikovana svedočanstva svojih sagovornika, običnih, „malih“ ljudi, iznosi teške i nesrećne sudbine ruskih mladića koji su se sa ratišta u Avganistanu vraćali u limenim sanducima. Taj „pogrešan rat“, kako kaže jedan glas u ovoj uznemirujućoj knjizi, koji je trajao deset godina (1979–1989), odneo je živote 15 hiljada sovjetskih vojnika i preko 150 hiljada mudžahedina, i znatno uticao na raspad Sovjetskog Saveza i kraj vladavine Komunističke partije. Bez ovog svetskog bestselera nemoguće je sebi predstaviti istoriju ovog besmislenog rata. Mnoge neutešne majke, rođaci, prijatelji, pa i preživeli vojnici, užasnuti istinom koja je u punom svetlu izbila posle objavljivanja knjige, pod pritiskom sovjetske vlasti, različitih „grupa za podršku“, sudskih organa i režimske štampe tužili su Svetlanu Aleksijevič za klevetu. Zamenom teza, oni su odbijali da prihvate da su se „limeni dečaci“ uzalud borili, i na sudu su odustali i od sopstvenog svedočenja. Najznačajniji delovi tog sudskog procesa sastavni su deo ove izuzetne knjige, koja je promenila svest ruskog čoveka. „Limeni dečaci iznose iskrena i uzbudljiva svedočanstva oficira i vojnika, bolničarki i prostitutki, majki, sinova i kćeri koji opisuju Avganistanski rat i njegove posledice. Ishod je priča šokantna po svojoj brutalnosti i osudi rata.“ Goodreads „Svetlana Aleksijevič daje reč onima koji su ostali bez reči, razotkrivajući ne samo priče koje inače ne bismo čuli, nego i pojedince, učesnike u ratnim strahotama. Na taj način omogućila im je da govoreći u svoje ime govore u ime svih.“ Los Angeles Times
Detalji o proizvodu
Komentari (6)
Prikazi (5)
Cena:
999,00RSD
Ovaj artikal trenutno nije dostupan.

Besplatna dostava za porudžbine iznad 3.000 RSD

Slika Svetlana Aleksandrovna Aleksijevič

Svetlana Aleksandrovna Aleksijevič

Svetlana Aleksandrovna Aleksijevič (1948, Stanislav, Ukrajina), sovjetska i beloruska književnica, novinarka i scenarista dokumentarnih filmova. Piše na ruskom jeziku. Otac joj je bio Belorus, majka Ukrajinka. Završila je studije žurnalistike na Beloruskom državnom univerzitetu 1972. i radila kao vaspitačica, učiteljica istorije i nemačkog jezika u nekoliko škola na jugu Belorusije i kao novinar u lokalnim beloruskim novinama. Primljena u Savez pisaca SSSR 1983. Od 2000. godine živela u Italiji, Francuskoj i Nemačkoj, a od 2013. ponovo u Belorusiji. Njene knjige, pisane u maniru dokumentarističke proze, prevedene su na 20 jezika, dobila je brojne književne nagrade u Sovjetskom Savezu i Rusiji, zatim Herderovu, Remarkovu, američku Nacionalnu nagradu kritike, srednjoevropsku književnu nagradu „Angelus“, a 2015. godine Nobelovu nagradu za književnost za „višeglasno stvaralaštvo – spomenik stradanju i herojstvu našega vremena“. Slog njene prve knjige Otišao sam sa sela partijska cenzura je 1976. godine rasturila zbog kritike represivnog sistema izdavanja pasoša sovjetskim građanima. Druga njena knjiga Rat nema žensko lice (1985), zapravo prva koja je objavljena, početak je njenog zamišljenog ciklusa „Glasovi utopije“ i zasniva se na zapisima iskaza žena učesnica Drugog svetskog rata. Slede u istom maniru knjige Cinkani momci (1991), sastavljena od priča majki koje su izgubile svoje sinove u ratu u Avganistanu, i Začarani smrću (1993), posvećena problemu samoubistva u vreme oštrih društvenih promena u bivšem Sovjetskom Savezu. Posle Černobiljske molitve (1997), koja joj je donela svetsku slavu i objavljena u 4 miliona primeraka, objavila je još knjige Poslednji svedoci – nimalo dečje priče (2004), u kojoj o Drugom svetskom ratu na području tadašnjeg Sovjetskog Saveza govore svedoci koji su tada bili deca, i Second hand vreme (2013), gde autorka tematizuje problem uticaja istorije raznih država na svest njenih građana u procesu formiranja fenomena „sovjetskog čoveka“. Napisala je dvadesetak scenarija za dokumentarne filmove i tri drame. Na Svetlanu Aleksijevič su najviše uticali beloruski pisci Ales Adamovič i Vasilj Bikov, a donekle i Varlam Šalamov, koga je smatrala najboljim piscem XX veka, dok nju kritika svrstava među najznačajnije predstavnike dokumentarističke proze, kao što su Truman Kapote i Norman Majler. Foto: A. Mahmoud

Slični naslovi

laguna-klub-citalaca

Postanite član Laguna Kluba čitalaca i uživajte u benefitima!

Gift program od 10%, popusti do 30%, a specijalni rođendanski popust čak 40%!

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844