Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

  • Do 20%
Poslednji svedoci

Poslednji svedoci

Svetlana Aleksandrovna Aleksijevič

O knjizi
Dobitnica Nobelove nagrade za književnost 2015. Potresna sećanja dece koja su preživela Drugi svetski rat. Druga knjiga iz umetničko-dokumentarnog ciklusa „Glasovi utopije“ Svetlane Aleksijevič, dobitnice Nobelove nagrade 2015. godine, pruža čitaocima nesvakidašnja svedočanstva dece koja su preživela Drugi svetski rat, transponovana u vrhunsku književnu formu. Bombardovanje, nemačka invazija, zločini vojske nad stanovništvom, glad, razaranje, zbegovi i druge ratne strahote poprimaju sasvim drukčije dimenzije gledani očima nedužnih devojčica i dečaka, uzrasta od 4 do 12 godina. Uspomene tih sada zrelih ličnosti na svoje traumatično detinjstvo pretvaraju slike iz njihove bolne prošlosti u metaforu o sunovratu ljudskosti i čovekovom moralnom padu, podsećajući nas još jednom na poznatu misao Dostojevskog da „svi ideali sveta nisu vredni suze jednog deteta“. Kazivanja najmlađih i istovremeno najobjektivnijih i najnesrećnijih svedoka ratne kataklizme na tlu tadašnjeg Sovjetskog saveza pokazuju se kao pravi podvig dečjeg pamćenja, i utoliko su upečatljivija nego mnoga svedočanstva o Drugom svetskom ratu. „Vrednost dela Svetlane Aleksijevič sastoji se u dokumentarnoj potvrdi iznenađujuće male uloge države (i državne ideologije) u kodifikaciji individualnog pamćenja ratne traume. Kolektivnih trauma, kako svedoči Svetlana Aleksijevič, nema. Svakome treba dati reč da ispriča samo svoju strašnu istinu. Na pitanje da li nam je takva strašna istina potrebna, sama spisateljica odgovara: ’Čovek koji ne pamti u stanju je da stvori samo zlo i ništa drugo osim zla.’“  Sergej Ušakin 
Detalji o proizvodu
Komentari (4)
Cena:
799,00RSD
Ovaj artikal trenutno nije dostupan.

Besplatna dostava za porudžbine iznad 3.000 RSD

Slika Svetlana Aleksandrovna Aleksijevič

Svetlana Aleksandrovna Aleksijevič

Svetlana Aleksandrovna Aleksijevič (1948, Stanislav, Ukrajina), sovjetska i beloruska književnica, novinarka i scenarista dokumentarnih filmova. Piše na ruskom jeziku. Otac joj je bio Belorus, majka Ukrajinka. Završila je studije žurnalistike na Beloruskom državnom univerzitetu 1972. i radila kao vaspitačica, učiteljica istorije i nemačkog jezika u nekoliko škola na jugu Belorusije i kao novinar u lokalnim beloruskim novinama. Primljena u Savez pisaca SSSR 1983. Od 2000. godine živela u Italiji, Francuskoj i Nemačkoj, a od 2013. ponovo u Belorusiji. Njene knjige, pisane u maniru dokumentarističke proze, prevedene su na 20 jezika, dobila je brojne književne nagrade u Sovjetskom Savezu i Rusiji, zatim Herderovu, Remarkovu, američku Nacionalnu nagradu kritike, srednjoevropsku književnu nagradu „Angelus“, a 2015. godine Nobelovu nagradu za književnost za „višeglasno stvaralaštvo – spomenik stradanju i herojstvu našega vremena“. Slog njene prve knjige Otišao sam sa sela partijska cenzura je 1976. godine rasturila zbog kritike represivnog sistema izdavanja pasoša sovjetskim građanima. Druga njena knjiga Rat nema žensko lice (1985), zapravo prva koja je objavljena, početak je njenog zamišljenog ciklusa „Glasovi utopije“ i zasniva se na zapisima iskaza žena učesnica Drugog svetskog rata. Slede u istom maniru knjige Cinkani momci (1991), sastavljena od priča majki koje su izgubile svoje sinove u ratu u Avganistanu, i Začarani smrću (1993), posvećena problemu samoubistva u vreme oštrih društvenih promena u bivšem Sovjetskom Savezu. Posle Černobiljske molitve (1997), koja joj je donela svetsku slavu i objavljena u 4 miliona primeraka, objavila je još knjige Poslednji svedoci – nimalo dečje priče (2004), u kojoj o Drugom svetskom ratu na području tadašnjeg Sovjetskog Saveza govore svedoci koji su tada bili deca, i Second hand vreme (2013), gde autorka tematizuje problem uticaja istorije raznih država na svest njenih građana u procesu formiranja fenomena „sovjetskog čoveka“. Napisala je dvadesetak scenarija za dokumentarne filmove i tri drame. Na Svetlanu Aleksijevič su najviše uticali beloruski pisci Ales Adamovič i Vasilj Bikov, a donekle i Varlam Šalamov, koga je smatrala najboljim piscem XX veka, dok nju kritika svrstava među najznačajnije predstavnike dokumentarističke proze, kao što su Truman Kapote i Norman Majler. Foto: A. Mahmoud

Slični naslovi

laguna-klub-citalaca

Postanite član Laguna Kluba čitalaca i uživajte u benefitima!

Gift program od 10%, popusti do 30%, a specijalni rođendanski popust čak 40%!

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844