Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

  • Do 20%
Zlotvori

Zlotvori

Dragoslav Mihailović

O knjizi
Nagrada „Petar Kočić“. Izopačavanje svesti i ljudskosti u vreme ideološkog jednoumlja 50-ih godina u Jugoslaviji poprima u romanu Zlotvori monstruozne razmere u liku golootočkog upravnika Jove Veselinovića, Karađoza poratnog socijalizma. Kao što je u Petrijinom vencu stvorio neodoljiv portret namučene i mudre Petrije, tako je u Zlotvorima, još jednom svom remek-delu, Dragoslav Mihailović dao upečatljiv portret dželata našeg doba – tiranina ideološkog prevaspitavanja i egzekutora u ime diktatorske vlasti. „Temu čovekovog posrtanja u burnim istorijskim zbivanjima i sukobima oko Rezolucije Informbiroa Mihailović je u romanu Zlotvori direktnije zahvatio kao autobiografsku temu i kao pitanje o psihološkom profilu i sudbinama golootočkih batinaša i ubica.“ Ljubiša Jeremić „Joža (Josip Broz), Đido (Milovan Đilas), Leka (Aleksandar Ranković), Ćeća (Svetislav Stefanović), Kapa (Jovo Kapičić) i brojni drugi likovi u romanu Zlotvori familijarizacijom njihovog pravog imena degradiraju se iz istorijske u fikcionalnu sferu. Ali to funkcioniše samo u ravni prikazivanja njihovih karakteroloških, premda i stvarno prepoznatljivih osobina ili situacija… Dragoslav Mihailović ne optužuje, ne okrivljuje; on pripovijeda. Kao i svako drugo pričanje, i ono je relativizovanje svega što čovjeku pripada, kao jedna vrsta upozorenja svima nama kako je najnužnija zapitanost nad vlastitom odgovornošću.“ Mladen Šukalo
Detalji o proizvodu
Komentari (2)
Prikazi (5)
Cena:
999,00RSD

Besplatna dostava za porudžbine iznad 3.000 RSD

Slika Dragoslav Mihailović

Dragoslav Mihailović

Dragoslav Mihailović rođen je 1930. godine u Ćupriji. Prvi poluknjiževni rad, humoresku pod naslovom „Pismo“, objavljuje krajem 1957. u Ježevom kalendaru. Zatim nekoliko godina sarađuje u novosadskom časopisu Letopis Matice srpske. Matica srpska objavljuje 1967. i prvu njegovu knjigu, zbirku šest pripovedaka pod naslovom Frede, laku noć, za koju dobija Oktobarsku nagradu Grada Beograda. Opet, najpre u Letopisu, isti izdavač 1968. objavljuje i drugu njegovu knjigu, kratki roman Kad su cvetale tikve. Treća knjiga, Petrijin venac, izdata 1975. godine, osvojila je „Andrićevu nagradu“. Roman Čizmaši objavio je 1983. i za njega dobio prestižnu Ninovu nagradu kritike, a 1985. godine i Nagradu Narodne biblioteke Srbije za najčitaniju knjigu godine. Godine 1969, prema motivima svog romana, napisao je dramu Kad su cvetale tikve, koja je objavljena i, u oktobru te godine, pet puta igrana u Jugoslovenskom dramskom pozorištu, ali posle mnogobrojnih napada na političkim skupovima i u štampi, na radiju i televiziji, lične intervencije Edvarda Kardelja i javnog govora Josipa Broza Tita, skinuta je s repertoara zbog eksplicitnog pominjanja golootočkih zatočenika. Posle toga drama četrnaest godina nije nanovo stavljena na repertoar – obnovljena je u Narodnom pozorištu u Beogradu 1984, a igrani film prema već otkupljenom scenariju nije snimljen. Roman je u zemlji bio devet godina praktično zabranjen, a isto toliko zvanični jugoslovenski diplomatski predstavnik odlagao je izlazak prevoda u jednoj socijalističkoj zemlji. Godine 1990. počeo je da objavljuje i dokumentarno-publicističku knjigu u više tomova Goli otok (poslednji, peti tom objavljen je 2012. godine). Objavio je još publicistička dela i naučne studije Kratka istorija satiranja (1999), Crveno i plavo (2001), Vreme za povratak (2006), Majstorsko pismo (2007), kao i drame Kad su cvetale tikve, Protuve piju čaj, Skupljač i Uvođenje u posao. U polemičkim tekstovima, izjavama i intervjuima osuđivao je dve državne koncepcije koju je Srbija tokom XX veka branila: Jugoslaviju i socijalizam. Izabrana dela su mu štampana dva puta, u šest knjiga 1984. i u sedam knjiga 1990. godine. „Laguna“ je objavila njegova sabrana književna dela u 12 knjiga. Osim pomenutih, dobio je Kočićevu nagradu za životno delo, „Račansku povelju“ za celokupno književno delo, Vitalovu nagradu za zbirku pripovedaka Preživljavanje, i mnoga druga književna priznanja. Za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti izabran je 1981, a za redovnog 1989. godine. Dragoslav Mihailović je preminuo 12. marta 2023. godine u Beogradu.

Slični naslovi

laguna-klub-citalaca

Postanite član Laguna Kluba čitalaca i uživajte u benefitima!

Gift program od 10%, popusti do 30%, a specijalni rođendanski popust čak 40%!

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844