Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz knjige „Put Ludog Konja“

Veliki broj ljudi čuo je za Ludog Konja, generala Kastera i bitku kod Litl Bighorna, ali ono što ovu knjigu razlikuje od ostalih istorijskih prikaza ovih događaja jeste to što autor, ujedno i potomak zajednice Lakota, razotkriva potpunu istoriju čoveka koji stoji iza legende, istoriju koja je zasnovana na usmenoj istoriji koja se prenosila s kolena na koleno u njegovom plemenu. Džozef M. Maršal III je dosta vremena proveo slušajući priče starijih generacija, zatim u razgovoru sa starešinama zajednice Lakota, da bi potom vršio i opsežna istraživanja. Autor pripoveda priču o Ludom Konju, počevši od njegovog detinjstva preko punoletstva do plemenskog vođstva i rane smrti.

Beba, koja će kasnije poneti očevo cenjeno ime, prvo je nazvana Svetlokosi zbog neobične smeđe kose. Od ranih dana je odgajan kao i svako dete plemena Lakota – negovali su ga majka, bake i druge žene iz plemena, a potom su ga nakon pete godine životnim veštinama podučavali otac, dede i ostali muški pripadnici plemena. Svetlokosi je bio tih i zamišljen, i iako je imao nekolicinu veoma bliskih prijatelja, čitava zajednica ga je volela.

Priča o Ludom Konju je priča o narodu Lakota i ovde je ispričana do fascinantnih detalja. Maršal opisuje domaćinstvo, hranu i kulturu svog naroda sredinom 19. veka, približavajući današnjem čitaocu njihove običaje – od proslava preko udvaranja do lovačkih rituala – kao i odnose između Ludog Konja i drugih članova zajednice.

U to vreme život Lakota se drastično i nepovratno menjao zbog sve većeg prisustva belaca na njihovoj teritoriji. Sjedinjene Američke Države su postavile vojna utvrđenja blizu teritorije Lakota (i drugih plemena), te se kroz njihovo područje kretao sve veći broj ljudi u zapregama, koridorom koji su belci nazvali Oregonskim putem. Tamo gde je duž reke Nort Plat nekada postojala uska staza, koju su delili bizoni i ljudi, priliv ove nove i drugačije vrste ljudi, na užas starosedelaca, ostavljao je za sobom široku izrovanu oblast prepunu leševa, plitkih grobova i odbačenih metalnih i drvenih predmeta. Lakote postaju i životno ugroženi kada bizoni, koji su ključni deo života zajednice, počinju da se udaljavaju sa tog područja.

Kao što znamo iz opšte istorije, stvari su ubrzo eskalirale. Belci ne samo da su oterali bizone, već su ih i lovili moćnim puškama, ubijajući u jednom naletu po stotinu njih i više, skidali im krzno i ostavljali leševe da trunu. Uprkos ugovorima potpisanim sa Indijancima, belci su zalazili sve dublje i dublje na teritoriju Lakota. Ti teritorijalni upadi i pretnja plemenskom načinu života naposletku su rezultirali sukobima u kojima su Indijanci uvideli da se belci čak i bore drugačije od njih – samo sa jednim ciljem – da ubiju što više ljudi, ostavljajući za sobom osakaćena tela žena i dece. Lakote su morali da brane svoje živote i sredstva za život.

Svi znamo kako se sukob na kraju završio, a te istorijske bitke u ovoj knjizi su opisane sasvim drugačije od onoga što se uči na časovima istorije. U opisu same bitke kod Litl Bighorna (koju su Lakote zvali bitka na reci Grisi Gras) general Džordž Kaster jedva da se pominje.

Svako ko je čitao ovu knjigu doneo je isti zaključak – ona je poučna, fascinantna, izuzetno zanimljiva, informativna i pruža sasvim drugačiji uvid od onog koji je do sada važio za „opštepoznati“.

Izvor: bookbybook.blogspot.com
Prevod: Aleksandra Mišić

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844