Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz romana „Matična knjiga“

Glavni junak u romanu „Matična knjiga“ Draška Miletića je lečeni depresivac, i dalje na lekovima: „Ti perom gladuješ i njime brkove mastiš“, kako ga je opisala susetka vračanju sklona. Stilski to podseća u skraćenim opisima i izmeštenom odnosu u rečenici na Pavića. Kao u jednom od opisa: „Pogled te žene zauvek je ostao u mojim očima. Ne njegova boja ili oblik, ne to!, već filologija tog pogleda, svi jezici kojima je govorilo.“ Nema fabule, ali ima spiskova: snova, stanara solitera u Mutapovoj 30a, bolesti, operacija kroz koje je junak prošao, muke otuđenog odrastanja, opisa predaka pripadnika prestižnih između dva rata, donžuaskih avantura. Ti spiskovi oslikavaju našu istorijsku i trenutnu sudbinu. Susrećemo opise zanimanja i života, a u najkraćim crtama: službenika, izbeglica, Jevreja koji je preživeo holokaust, povratnika sa Golog otoka, naučnih autoriteta zaštićenih od potresa i vremena temama kojima se bave, a sve od sprata do sprata, od stana do stana. Nailazimo na niz originalnih razmišljanja: „Pukovnika Tihomira Marovića ne možete uvući u razgovor o istorijsko-etničkom pravu nad katastrom. Stoga se on čuva prisvajanja bilo kog parčeta zemlje. Iz prve ruke je video kuda to vodi. U suprotnom Grci bi vladali stopama Aleksandra Velikog, Italijani pak onim Cezarovim i Hadrijanovim. Mongola bi bilo sve do Pešte. Kinom bi se, recimo, vijorila japanska zastava i tako u nedogled. Ilija Nestorović, profesor istorije koga očarava Aurelijanov zid, razdelni zid koji je u svoje vreme uspešno odvajao višu klasu od one niže, patricije od plebejaca, imućan starorimski svet od onog gologuzog, i na taj način sprečavao je da požari i boleštine ubogih preko zida pređu.“ Kao i tvrdnja: „Hanibal je stari Rim porazio. Ondašnje Najveće smirio. Rezrešio. Zaokružno. Pre njega je Rim bio istorijski vulgaran i neprikosnoven.“ Ili pak: „Za Andrića je govorio da je Titova najbolja fasada. Strog, zamišljen i bez osmeha na licu.“ Upoznajemo se sa mrzovoljnim čovekom od pedeset i dve godine, proizvodom dekadentne porodice sa nizom samoubistava, duševnih poremećaja; preispituje se i beži od noćnih nesanica sa monolozima koji će voditi do romana i spašavati od odustajanja od života: „Taj ništa prostor bio je čest u mojoj glavi. Kada sam sa stola računar konačno stavio pod mišku. Kada sam sa stola uzeo neke knjige i kabl izvukao iz utičnice. Kada sam se preselio u kuhinju. Za trpezarijski sto. Kako kakav krompir.“ Sa ocem, svetski priznatim hirurgom, postao je blizak tek posle njegove smrti pronalazeći pisma u kojima ga uvažavaju i pozivaju na saradnju francuske kolege. Majka je napisala maturski rad, esej o stilu Virdžinije Vulf, bila bolesna, daleka, a u odsustvu muža bila sklona konverzacionim flertovima. Niz detaljnih opisa malih stvari i brzih misli o istorijskim događanjima. Dvorska kamarila na bečkom dvoru se nije slagala sa politikom vladara, pa je pronađen i finansiran fotografski pogodan pobunjenik koji će ga ubiti, ali je tako propalo carstvo. Takvi neočekivani zaključci su bez komentara nabacani po romanu i daju mu zanimljiv tok.

„Boljševici će ugušiti jedinku, formirati stabilnu masu i neprestano klicati vođi. Krtog i slepog čoveka rasuti na što širem prostoru. Bezmalo neprimetno, slepilo misliti, slepilo činiti, slepilo biti. Podvaliti Evropi. Strašno joj podvaliti.“

„Iz kuće izašao sa teglom džema u ruci, bez uniforme, oružja i pomisli rata u sebi, civil koji je krenuo u posetu, ali su ga na pola puta pokupili, netragom ga nekuda odveli i tek nakon tri meseca ga razmenili, pa on od tada o svemu ćuti; gospodine, scenario građanskog rata.“

Autor: Vesna Šejić
Izvor: wdoyouw.org

Autor: Draško Miletić

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Draško Miletić

Draško Miletić

Rođen je 6. februara 1963. u Kotoru. Diplomirao je na BU. Radio je kao novinar petnaest godina (Radio Beograd, B92, ART TV). Bio je urednik književnog časopisa URB, koji je izlazio od 2003. do 2007. godine. Tokom tri godine u Centru za stvaralaštvo mladih vodio je književnu radionicu. Sa književnicima iz regiona (BIH, Hrvatska) 2008. godine učestvovao je na užičkom književnom susretu NA POLA PUTA. Bio je član Beogradskog kruga. Govori engleski i francuski jezik. Živi i radi u Beogradu. Oženjen je i otac je dvoje dece.

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844