
Životinjska farma
5.0Prosecna ocena je 5.0 od 5
Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima
Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD
Besplatna dostava za porudžbine iznad 3.000 RSD
Mari Anri Bel (1783–1842), poznatiji pod pseudonimom Stendal, jedan je od najznačajnijih francuskih pisaca devetnaestog veka. Rođen je u Grenoblu, na jugoistoku zemlje, ali se kao veoma mlad našao u Parizu gde je pre svega želeo da postane dramski pisac. Umesto toga, zahvaljujući rođačkim vezama, dobio je čin potporučnika u vojsci i pratio je Napoleona u pohodu na Italiju. Tokom Napoleonove vladavine nalazio se na raznim položajima u carskoj administraciji, prvo u Kraljevini Vestfaliji – vazalnoj državi na teritoriji današnje Nemačke – a kasnije i u Parizu, gde je služio na visokoj funkciji revizora pri Državnom savetu. Učestvovao je i u neuspeloj invaziji na Rusiju 1812. godine, a nakon Napoleonovog poraza 1814. napustio je Francusku i nastanio se u Milanu, gde je ostao do 1821. Kao poštovalac Napoleona i liberal, Stendal nije imao simpatija prema konzervativnom režimu koji je uspostavljen nakon restauracije, i osećao se komotnije u Italiji. Pre nego što je počeo da objavljuje prozu, Stendal je pisao biografske, kritičke i putopisne tekstove, među kojima se izdvajaju putopis Rim, Napulj i Firenca (1817), delo Istorija slikarstva u Italiji (1817), kao i Napoleonova biografija koja je objavljena tek 1829. godine. Nakon povratka u Pariz objavljuje studije O ljubavi (1822) i Rasin i Šekspir (1823–1825), studiju koja se smatra značajnim doprinosom teoriji romantizma. Prvi roman, Armans, objavio je 1827, a Crveno i crno 1830. Te godine, nakon Julske revolucije i uspostavljanja liberalne monarhije Luja Filipa, ponovo je poslat u Italiju, sada kao konzul u Čivitavekiji i Papskoj državi. Tamo će započeti niz nezavršenih autobiografskih dela koja će biti objavljena posthumno. Krajem tridesetih godina ponovo će boraviti u Parizu gde će 1839. izaći roman Parmski kartuzijanski manastir, uz Crveno i crno Stendalovo najznačajnije delo. Umro je u Parizu, tokom odsustva sa konzulskog posla u Italiji, 1842. godine.
Slični naslovi
5.0Prosecna ocena je 5.0 od 5
5.0Prosecna ocena je 5.0 od 5
5.0Prosecna ocena je 5.0 od 5
5.0Prosecna ocena je 5.0 od 5
5.0Prosecna ocena je 5.0 od 5
5.0Prosecna ocena je 5.0 od 5
5.0Prosecna ocena je 5.0 od 5
5.0Prosecna ocena je 5.0 od 5
5.0Prosecna ocena je 5.0 od 5
Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844










